Što bi bilo kada bi bilo... npr. Netflix, Spotify ili Deezer za knjige

Tijekom našeg školovanja naučili smo i da bez obzira koliko smo se sami sebi činili (ili možda i bili) u nekom trenutku napredniji... da nam nije bilo moguće preskakati razrede. Mic po mic pa se završila osnovna, pa i srednja... a onda kako tko. Kada takav model "napredovanja" pokušate preslikati na hrvatsko tržište knjiga, točnije na segment e-knjige i e-nakladništva, tada se vjerojatno osjećate kao ponavljač u nekom završnom razredu osnovne (pretjerujem?) koji nadobudno mašta o tome kako bi bilo lijepo završiti srednju i upisati se na faks.

Jer hrvatska e-knjiga otprilike liči tom ponavljaču, još k tome očito neželjenom djetetu kojeg su i biološki roditelji iz nekih razloga dali od sebe, a ni država-maćeha nikako da ga prigrli. Pa imamo li onda uopće pravo razmišljati "napredno" kao što se u svijetu radi, gdje se gleda i koji korak unaprijed, iako je i tamo e-knjiga tek "prohodala", odnosno već trčkara ali i spotiče se pri tome.

Pa se tako u svijetu svako malo promišljaju novi i novi modeli, sada već sve izvjesnije miroljubive i produktivne koegzistencije tiskane i e-knjige, napredak svake ponaosob, debatira se o potencijalnim novim modelima distribucije ne samo tiskane već i e-knjige... razmišlja se i istovremeno mašta o mnogočemu. Jer, to je i jedini način da se ide naprijed, pa makar i uz pogreške.

Glazbena industrija (a i filmska) svoje je digitalno odrastanje vjerojatno skupo platila, ali je zato danas mnogo iskusnija od knjižne industrije, a knjižna pak ima sreću pa može učiti na greškama glazbene i planirati mudrije poteze, tražiti modalitete zaštite autorskih prava, i ne samo po pitanju piraterije koju se ionako ne može gledati kroz crno-bijele naočale. I stoga je normalno da knjižna industrija proučava dobre prakse koje su se dogodile s digitalizacijom glazbe i filma te modelima distribucije istih, pa na tom tragu traži rješenja i za sebe.

Sve su češća promišljanja (iz perspektive knjižne industrije) uspješnih poslovnih modela kao što su tzv. streaming servisi Deezer, Spotify ili Netflix, a koji nude uslugu slušanja & gledanje željenih sadržaja uz različite pretplatne modele, pri čemu korisnik više ne postaje nužno vlasnik fizičkih primjeraka digitalnih zapisa i koji se više uopće ne mora brinuti gdje će pohraniti sve ono što ionako više (vjerojatno) za čitavog života neće stići poslušati ili pogledati, a što će sada na nekom dalekom serveru, u nekom oblaku čekati na njega.

Naravno, i ovi servisi su zapravo još u povoju, i nije s njima sve idealno, i često je moguće naići na reakcije kako nakladnika tako i autora čija djela ti servisi redistribuiraju, a koji nisu zadovoljni koliko dobiju od toga što je rezultat njihovog rada sada dostupan putem navedenih servisa. Drugi pak tvrde da i ovi iako plaćeni servisi čak povećavaju pirateriju, dok treće više brine npr. srozavanje kvalitete digitalnih glazbenih zapisa, što je počelo još od masovnog prihvaćanja MP3-ica pa do još lošije kvalitete koju "promoviraju" streaming servisi... i vjerojatno u svemu tome ima po koje zrnce (ili više) istine. Tu je, naravno, i vizija knjižnica kako u sadašnjici tako i u bližoj budućnosti, pa je već i iz ovoga do sada pobrojanog vidljivo kako su brojni izazovi tek pred nama.

Pojavljuju se, a biti će ih očito sve više i više, i slični specijalizirani streaming servisi za knjige, kao što je npr. Oyster koji ne prodaje e-knjige već omogućuje neograničeno čitanje istih (za npr. desetak dolara mjesečno), a trenutno u ponudi ima oko 100.000 naslova renomiranih svjetskih izdavača. Dakle, za vrlo mali novac (ako se model pokaže dugoročno isplativ) takvi servisi će nuditi mnoštvo knjiga koje će vam biti dostupne bilo kada i bilo gdje se nalazili, i kojima ćete moći pristupati na različitim uređajima, od pametnih telefona do klasičnih stolnih računala.

No, da li je moguće postaviti takav poslovni model gdje nitko neće biti na gubitku, niti autor, niti nakladnik, niti distributer, niti korisnik... i k tome još na ne tako mnogoljudnom tržištu kao što je Hrvatska? Za početak, zamislimo da je moguće...