Tribina Litterarum translatio: Zrinka Blažević

Održava se
25.03.2024. u 18h

Zašto bi itko hrvatske autore prevodio na hrvatski? Ima i toga. U najrjeđoj prevodilačkoj kombinaciji Zrinka Blažević snalazi se kao riba u vodi, cvijet na livadi, povjesničarka u arhivu: domaće nam pisce prevodi na hrvatski, skrbi za važan dio nacionalne kulture, koji bi naciji inače bio slabo dostupan, jer je nastao na latinskom jeziku. U prijevodima Vitezovića, Crijevića i drugih hrvatskih latinista, Zrinka Blažević spaja historiografske, filološke i pjesničke interese na radost svih ljubitelja stiha i povijesti. 

Sa svestranom znanstvenicom, povjesničarkom i latinisticom, omiljenom profesoricom i nagrađenom prevoditeljicom, voditeljica tribine Snježana Husić razgovarat će o poeziji i povijesti, o preklapanju književnog i historiografskog pjevanja i pripovijedanja, o heksametrima latinskim i hrvatskim, o sjecištima prevodilačkog, znanstvenog i nastavnog rada. 

Tribina Litterarum translatio održat će se u ponedjeljak 25. ožujka u 18 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (Preradovićeva 5). 

Tribina će se snimati i moći će se naknadno pogledati na YouTubeu kanalu Društva hrvatskih književnih prevodilaca. 

Više o sugovornici: 

Zrinka Blažević (Zagreb, 1972) redovita je profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prevodi hrvatske ranonovovjekovne latiniste. Objavila je niz prijevoda historiografske i prirodoznanstvene proze, među kojima je za hrvatsku kulturu najvažniji prijevod programskog spisa Croatia rediviva (Oživljena Hrvatska) Pavla Rittera Vitezovića (1998). Prevela je i prozna putopisna i historiografska djela Antuna Vrančića, Jurja Husa i Jurja Rattkaya, te medicinske rasprave Santorija Santorija i Đure Baglivija. Uža su joj prevodilačka specijalizacija metrički prepjevi novolatinske poezije na hrvatski jezik. Osim Vitezovićeva spjeva Plorantis Croatiae saecula duo i njegovih pjesničkih poslanica, prepjevala je i najveći dio pjesničkoga opusa ponajboljeg hrvatskog latinističkog pjesnika Ilije Crijevića, kao i dubrovačkih latinista Didaka Pira, Rajmunda Kunića, Đura Ferića, Ignjata Đurđevića i Bara Boškovića. Dobitnica je Nagrade “Josip Tabak” za najbolji prijevod poezije, za Dva stoljeća uplakane Hrvatske Pavla Rittera Vitezovića.