Tribina posvećena stripu u Booksi : Strip-tease Matka Vladanovića

Održava se
25.09.2012.

Ove jeseni u Booksi starta serija tribina posvećenih stripu pod nazivom : "Strip-tease Matka Vladanovića". Prva tribina održat će se u utorak 25. rujna 2012., u 19:00 sati, a gost je Rudi Aljinović.

Na prvoj tribini o stripu u Booksi istražit će se sami početci ovog medija - od špiljskih crteža, preko stupa cara Trajana, preko tapiserije iz Bayeuxa, preko radova švicarskog slikara Rodolphea Töpffera, pa sve do 'konačnog' i 'definitivnog' rođenja u novinama Randolpha Hearsta i Josepha Pulitzera.

Znate li da je prvi strip-junak direktno odgovoran za termin "žuta štampa"? Znate li da je stripa u Hrvatskoj bilo i prije Maurovića? O svemu tome, i mnogo čemu ostalom, pričat će urednik i voditelj tribine Matko Vladanović, uz stručnu pomoć Rudija Aljinovića.

Stigmatiziran kao šund-literatura, kao puki eskapizam namijenjen djeci (i onima koji se tako osjećaju) strip se tijekom godina prometnuo u jedan od najzanimljivijih medija suvremene umjetnosti okrenute odraslima (i onima koji to žele postati). No, jesu li se stvari doista kretale tim pravcem?

Dođite i saznajte u Booksi!

***

Rudi Aljinović je novinar i publicist, rođen 1936. u Zagrebu, gdje i danas živi i radi. Autor je feljtonskih i magazinskih priloga u nizu listova i revija (300 čuda, Otkrića, Vjesnik u srijedu, Globus – Vjesnikova revija, Arena, Vikend, revija Fokus, Večernji list, Jutarnji list, hrvatsko izdanje National Geographica i dr.). Od 1958. do 1966. suradnjom je vezan za Plavi vjesnik. Povremeno surađuje  i u drugim izdanjima za djecu i mlade (u Modroj lasti pokreće i 1969. – 1979. vodi rubriku 'Sastanak s Lastanom', urednik je stripa i autor popularno-znanstvenih prikaza u ZOV-u, sudjeluje u pokretanju više izviđačkih časopisa, nedjeljnog Zabavnika Jutarnjeg lista i dr.).

Tijekom 1967. – 1986. po vlastitim scenarijima realizirao je četrdesetak dokumentarno-reportažnih emisija (uglavnom filmskih) u programu za djecu HTV-a te nekoliko u obrazovnom i dokumentarnom programu. Napisao je tridesetak scenarija za stripove Maurovića, Bekera, Dovnikovića, Delača, Svirčića, Bednjanca, Radilovića, Srezovića, Lordanića, Bešlića, te za nekoliko foto-stripova. Brojnim napisima o stripu pridonio je popularizaciji i afirmaciji tog medija kao značajnog segmenta popularne kulture.