Vlada Republike Hrvatske 2024. godinu proglasila 'Godinom Marka Marulića'

Vlada Republike Hrvatske 2024. godinu odlučila je proglasiti „Godinom Marka Marulića“ u povodu 500. obljetnice njegove smrti 5. siječnja 1524. godine.

Marko Marulić (Marcus Marulus, 18. 8. 1450. - 5. 1. 1524.) svoja je djela pisao na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku. Bio je pjesnik i prozaik, sastavljao je sažete priručnike i zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturnopovijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Prevodio je s latinskog i talijanskog na hrvatski te s hrvatskog i talijanskog na latinski. Po općem sudu najvažniji je hrvatski pisac 15. i 16. st. i nacionalni klasik. Izvan hrvatskih granica prepoznaje se također kao istaknut predstavnik europskog kršćanskog humanizma i renesansne epike.

Izvori su njegova književnog rada Biblija i povijest starokršćanske književnosti te grčko-rimska klasika. Posjedovao je i tipičnu humanističku širinu interesa (književnost, povijest, politika, arheologija, slikarstvo) i svestranu erudiciju te renesansnu sposobnost spajanja hrvatske, latinske i talijanske književne tradicije. Marulićevi spisi doživjeli su velik uspjeh u Europi tijekom 16. i 17. st., gdje su tiskani mnogo puta u latinskom izvorniku i u prijevodima na druge jezike. Čitali su ga mnogi uglednici europskih renesansno-humanističkih elita s kojima je dijelio duhovne, kulturne i književne poglede.

Marko Marulić pokazao je kako se može istodobno biti i kozmopolit – Europejac i samosvjestan Hrvat koji čuva svoj nacionalni identitet, a tu je poruku i u svojemu djelu jasno isticao. Kao književni kozmopolit, poznat diljem Europe, ali i metaforički „otac hrvatske književnosti“, Marko Marulić piše svoje djelo na starozavjetnu temu eksplicitno ističući, po prvi put u hrvatskoj književnosti, da je ono „u versih harvacki složena“. Spominjanje nacionalnog imena govori ne samo o autorovoj identitetskoj samosvijesti nego i o jasnoj svijesti da piše hrvatskim jezikom.

Početak obilježavanja „Godine Marka Marulića“ održat će se u Splitu 5. siječnja na 500. obljetnicu smrti, kad će se i predstaviti program kojim brojne hrvatske kulturne ustanove, društva i udruge različitih umjetničkih izričaja te akademska zajednica planiraju 500. obljetnicu smrti Marka Marulića obilježavati diljem Hrvatske tijekom cijele 2024. godine. Riječ je o programima raznovrsnih umjetničkih izričaja, formata i žanrova, namijenjenih svim dobnim skupinama i publikama – od izložbi, izdavanja knjiga, praizvedbi i postavljanja na pozornice djela nadahnutih Marulićem do nekoliko stručnih i znanstvenih skupova i konferencija.

Podsjećamo, 2021. godina je također bila proglašena „Godinom Marka Marulića", odlukom Hrvatskog sabora, a povodom 500 godina od tiskanja „Judite". Svake se godine obilježava i Dan hrvatske knjige, kao simboličan čin sjećanja na dovršetak „Judite" (22. travnja 1501.), prvog umjetničkog epa spjevanog na hrvatskom jeziku i djela koje se smatra nultom točkom hrvatske književnosti.

Izvor: Ministarstvo kulture i medija

Marko Marulić

Judita

• Matica hrvatska 09/2021.
• 207 str., tvrdi uvez s ovitkom
• ISBN 9789533412016

'Judita' nije tek knjiga stihova, nego prvi autorski ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku. Taj podatak punu vrijednost zadobiva kad se zna da se u dugom razdoblju od antike pa do kraja klasicizma ep cijenio kao najuglednija književna vrsta. Afirmacijom autorskog identiteta, potvrdom pjesničkog stvaranja na vernakularu i izborom elitnog žanra Marko Marulić je svo­jom 'Juditom' značajno pridonio nastupu renesanse u hrvatskoj književnosti... (Bratislav Lučin)

Andrijana Grgičević Marin Baučić

Marul i Judita : Priča glasovita

• Ibis grafika 05/2021.
• 41 str., tvrdi uvez
• ISBN 9789533630137

Slikovnica 'Marul i Judita' autorice teksta Andrijane Grgičević i ilustracija Marina Baučića na prikladan i zabavan način približava djeci veličinu i utjecaj Marka Marulića, a objavljena je povodom obilježavanja 500. obljetnice 'Judite'. Autorica teksta Marula je prikazala kao junaka  – onoga koji se bori perom, i koji udara temelje književnosti na hrvatskom jeziku.