Da bi maknuo stereotipe koji su dugo pratili kajkavsku komponentu hrvatske književnosti i kulture, Mario Kolar se u svojoj knjizi latio studija časopisa "Kaj" – "središnje tribine kajkavske Hrvatske". Detaljno istraživši korpus objavljivan u tome časopisu kroz proteklih četrdesetak godina otkako je pokrenut, autor je došao do zaključka da starija, a pogotovo novija kajkavska produkcija pokraj tradicionalističkoga imaju i svoj moderni sloj, koji na različite načine pokušava odgovarati na izazove svoga vremena. A analiza i ostalih područja zastupljenih u "Kaju", kao što su jezična, povijesna, umjetnička, etnološka, muzikološka i ostala kajkavska baština, navela ga je da nedvojbeno utvrdi da "Kaj" predstavlja najznačajniji medij za afirmaciju i očuvanje kajkavskog identiteta, odnosno da i partikularitet ima identitet.

Analizom šireg sociokulturnog konteksta u kojem je nastao sam časopis, a radi se o svojevrsnome „kajkavskom proljeću“ paralelnome Hrvatskom proljeću, tijekom kojega su se javile i mnoge druge inicijative za reafirmacijom marginalizirane kajkavske kulture, Kolarova knjiga na posredan način podsjeća na „žrtvu“ što ju je kajkavski bio podnio za oblikovanje hrvatske kao moderne europske nacije, da bi 150 godina poslije, u okvirima jedne nove paradigme, napokon osvijestio vlastiti identitet. Riječ je o prvoj monografiji o jednome (još izlazećem!) kajkavskom časopisu, koja dijelom zahvaća i ostalu kajkavsku književnu i kulturnu produkciju promatranog razdoblja. Ona je vrijedan doprinos boljem poznavanju ne samo korpusa kajkavske književnosti i kulture razdoblja postmoderne, nego i medijske slike hrvatske kulture zadnja četiri desetljeća.

Sadržaj: 1. Kajkavska književnost i hrvatska književna višejezičnost; 2. Hrvatsko (i kajkavsko) proljeće; 3. Središnja (časopisna) kajkavska tribina; 4. Institucionalizacija kajkavske i decentralizacija hrvatske kulture; Literatura; Kazalo imena; Summary; Bilješka o autoru.

Mario Kolar (Molve, 1981.) književni je povjesničar i kritičar, docent na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, gdje predaje kolegije iz novije hrvatske književnosti. Do danas je objavio knjigu književnih kritika “Nuspojave čitanja” (2014.) te znanstvene knjige “Između tradicije i subverzije: časopis Kaj i kajkavska postmoderna” (2015.) i “Izazovi čitanja” (2018.). Stotinjak studija, eseja i kritika objavio je u različitim znanstvenim i književnim časopisima i zbornicima. Priredio je izabrana djela Frana Galovića (Dok večer se zmrači, 2020.) i Dubravka Ivančana (Izabrana djela, 2017.), knjigu izabranih radova o Slavku Kolaru (Divan užas, 2021.) te je (su)urednik više književnih i stručnih knjiga i zbornika (Jezik književnosti, znanosti i medija, 2018.; Konvergencija kulture, 2021. i drugo). Suurednik je časopisa Republika i član uredništva časopisa Artikulacije. Dobitnik je Nagrade „Julije Benešić“ (2014.) za književnu kritiku. Živi u Koprivnici.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.