Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Marijan Buljan

Politička povijest Splita od 1918. do 1945.

  • Nakladnik: Leykam international
  • 12/2022.
  • 832 str., tvrdi uvez
  • ISBN 9789533401539
  • Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.

Uspjesi srpske vojske u balkanskim ratovima i postupci austrijskih predstavnika vlasti doveli su do jačanja protuaustrijskoga duha u Splitu. Zahvaljujući nekolicini tadašnjih projugoslavenski orijentiranih pisaca i političara nastala je više puta korištena fraza o Splitu kao „najjugoslavenskijem gradu”. Nije, stoga, nikakvo iznenađenje što su stvaranjem prve jugoslavenske države očekivanja građana bila velika, osobito što je gubitkom Zadra upravo Split postao političkim i gospodarskim sjedištem istoimene oblasti i Primorske banovine. Očekivalo se, naime, da će grad postati vodećom jugoslavenskom pomorskom lukom te se snažnije infrastrukturno (u prvom redu željeznički) povezati s ostatkom zemlje. Velika očekivanja nisu se ispunila. Uz nebrigu režima, sam razvoj grada dodatno su opterećivali lokalni sukobi i milijunski dugovi, nastali upravo vođenjem politike koja je očekivala veći razvoj grada. Budući da je zagovaranje komunalne, a ne stranačke politike u prvom planu s vremenom postalo sporedno, nastala je oštra politička suprotnost između predstavnika režimskih, projugoslavenskih predstavnika s jedne, oporbenog HSS-a s druge, a uvijek prisutnih i snažnih komunista s treće strane. 

Uza stranačke borbe, međuratno splitsko razdoblje obilježavaju veća izlaznost građana na pojedine izbore, posebno u uzavrelome političkom ozračju, širenje utjecaja splitskoga (dnevnog) tiska na politička zbivanja, sukobi unutar splitskog općinskog/gradskog vijeća te pojedine režimske ili oporbene svečanosti koje bi svojim značajem skrenule pozornost čitave zemlje na Split, čiji su stanovnici s vremenom sve više počeli prihvaćati HSS-ovu hrvatsku ideologiju. Prema tome, titula „najjugoslavenskijega grada”, unatoč tvrdnjama pojedinih političara, ničim nije bila opravdana, a simboličke promjene naziva pojedinih društava iz „jugoslavenska” u „hrvatska”, kao i prijelazi pojedinih političara s integralno-jugoslavenskog programa na hrvatski program, tu tezu samo dodatno potvrđuju.

Marijan Buljan rođen je 1986. u Splitu. Na Filozofskom fakultetu u Splitu je 2008. stekao titulu magistra edukacije povijesti i hrvatskog jezika i književnosti. Dobitnik je stipendije grada Splita u godini 2009./2010., a semestar 2010./2011. proveo je kao Erasmus student na Sveučilištu Universita Europea di Roma. Studij Poslijediplomskog doktorskog studija humanističkih znanosti Sveučilišta u Splitu upisuje 2012. godine, a titulu doktora znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti / znanstvenog polja interdisciplinarnih humanističkih znanosti stječe početkom 2021. s temom „Politička povijest Splita od 1918. do 1941.“ Godine 2017. kao vanjski suradnik držao je predavanja iz kolegija „Povijesna fenomenologija”, „Hrvatska povijest 1918.-1945.“ i „Hrvatsko društvo u XX. stoljeću” na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Bavi se temama iz prve polovice hrvatske povijesti XX. stoljeća i temama iz dalmatinske povijesti. Zaposlen je u OŠ „Mertojak” – Split na mjestu učitelja Hrvatskog jezika i Povijesti. Oženjen je i otac dvoje djece.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.

– Od istog nakladnika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Od istog autora –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –