Knjiga "Byron i Illyricum nostrum" bavi se geopovijesnim i kulturnim ispreplitanjima ilirskog i byronskog. Knjiga donosi narativ o ilirsko-britanskom sporazumu koji traje gotovo točno dvadeset godina. Naime, njegov dramatis personae (tj. glavni junak i niz sporednih igrača) ne samo da uvelike najavljuje onaj Byronov, već pruža uvjerljiv dokaz Byronove faktičke upućenosti u onodobnu situaciju na Iliriku. Odnosno, pruža dokaz o nadasve integriranoj sprezi između našeg kolektivnog krajobraza i intelektualne formacije jednog od najvećih britanskih pjesnika.

Čitavu britansku kulturu 19. stoljeća, a naročito Byrona, mučila je takozvana mediteranska čežnja. Putujući prostorom Ilirika u prvim desetljećima 19. stoljeća, Byron je u svojim radovima kanonizirao doživljavanje povijesti i sadašnjosti, prirode i kulture ovih prostora.

Lucia Leman je pjesnikinja, književnica, prevoditeljica i književna znanstvenica rođena  1972. godine u Zagrebu kao Lucija Stamać. Počela se profesionalno baviti pisanjem 1991. godine, kada joj izlazi prva zbirka pjesama “Uranova kći” u nakladi Goranova proljeća. Školovana je na sveučilištima u Zagrebu i u Nottinghamu, gdje je redom stekla diplomu dramske umjetnice, zatim magisterij iz područja teorije književnosti, a naposljetku i britanski doktorat na temelju istraživanja posvećena pjesnicima Shelleyu i Byronu.

Njezina je književna karijera bila nadopunjena prevođenjem, znanstvenim i predavačkim radom u Ujedinjenom Kraljevstvu, no i obogaćena prethodnim iskustvom glumice u Hrvatskoj i Austriji, te formativnom perspektivom sraza jedne preddemokratske sredine i njezinih sofisticiranih stanovnica.

Do sada je objavila tri pjesničke zbirke, četiri romana, dvije znanstvene knjige, te niz književnoteorijskih ogleda posvećenih renesansnoj i romantičarskoj europskoj književnosti, te utjecaju Byrona na hrvatske pisce od razdoblja ilirizma do Krleže. Kao prevoditeljica s njemačkog i engleskog bavila se kompleksnom i iznimno intertekstualnom prozom Christe Wolf, a zatim i Johna Crawleya. Njezina je knjiga “Mala sirena” prevedena na njemački i objavljena u dva izdanja, najprije u Frankfurter Literaturverlag u Njemačkoj a zatim i kod njujorškog izdavača Fouqué.

Svojedobni doktorski rad o istočnomediteranskom intertekstu Byronova “Manfreda” objavljen joj je u elektronskoj ediciji Hallward Library Sveučilišta u Nottinghamu kao doprinos britanskoj komparatistici.

Piše i predaje na hrvatskom i na engleskom kao bilingvalni govornik.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.