Gospodin Kolbaba živio je u zemlji po imenu Češka, kad još nije bilo ni mobitela ni računala, kad je u poštarskoj torbi bilo više pisama, a manje svega ostalog. Jedne je večeri umoran zaspao u pošti, čime je započela njegova velika pustolovina. Čitatelji će u knjizi upoznati gospodu poštarske patuljke i njihove neobične igre, doznat će može li se (i smije li se!) pročitati tuđe pismo bez otvaranja kuverte i s gospodinom Kolbabom krenuti na dug i dalek put – dostaviti jedno jako važno pisamce... bez imena i adrese!

Kad sam za Lulu Premium knjigu odlučio raditi ponovno "Poštarsku bajku" Karela Čapeka nisam ni mogao zamisliti da će Tomislav Torjanac na jednoj od ilustracija parafrazirati ovu sliku i u isti položaj kao Manet svoje figute postaviti češke poštare koji ližu poštanske marke! Ali, avaj, kako bi se reklo - trešanja nije bilo. Onda je urednik vratio ilustraciju autoru i pitao: A trešnje? A one su stigle drugi dan, doduše veličine bundeva, ali ipak trešnje.

Uglavnom, trešnje smo smanjili, ali ne do kraja, a cijela slikovnica ispala je fascinantno. Tomo je istraživao arhitekturu čeških sela, a prevodoteljica Katica Ivanković dvadesetak mogućih riječi za budalu. Slikovnica je odlična, jedna od najboljih koje sam uredio. 

Zvonimir Maljković, urednik

Karel Čapek odio se u obitelji seoskog liječnika Antonína Čapeka i Božene Čapek, koja je svojoj djeci pružila sretno djetinjstvo. Njegov stariji brat, Josef je poznat kao slikar, romanopisac i dramatičar, a povremeno je pisao u tandemu s Karelom. Njegova sestra, Helena također je napisala nekoliko romana. Filozofiju studirao u Pragu, Berlinu i Parizu; od 1917. novinar. Prve književne radove pisao je i objavljivao zajedno s bratom Josefom. Samostalno je pisao priče, romane, drame, putopise, eseje, kozerije i feljtone. Čapekova prva knjiga pjesama "Zárivé hlubiny" pojavila se 1916., a potom slijede "Raspeti na raskrižju" (Boži muka, 1917), "Lupež" ("Loupežnik", 1920), "Iz života kukaca" ("Ze života hmizu", 1921), "Mučne priče" ("Trapne povidky", 1921) i dr., u kojima razmatra pitanja istine, slobode i smisla ljudskog djelovanja u duhu noetičkog (spoznajnog) skepticizma.

Svjetsku popularnost mu donosi utopijska drama "R. U. R." ("Rossum's Universal Robots", 1920). Na osnovu ove drame riječ "robot" je prvi puta dodana u Oxfordski rječnik engleskog jezika.

Zatim piše dramske i romaneskne utopije, građene na motivu značajna otkrića, s katastrofalnim posljedicama za čovječanstvo: "Tvornica apsolutnoga" ("Tovarna na absolutno", 1922), "Slučaj Makropulos" ("Vec Makropulos" 1922), "Krakatit" (1924), "Adam Stvoritelj" (Adam Stvoritel", 1927). Tim se djelima nametnuo kao tvorac moderne znanstveno-fantastične književnosti. Uoči hitlerovske invazije upozoravao je na opasnost koja svijetu prijeti od fašizma, opravdavajući obrambeni rat.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.