Negdje u Iraku, jedan hrvatski vozač kamiona uhićen je pod optužbom da prenosi ilegalne fotografije vojne baze koalicijskih snaga. Istovremeno, u Jeruzalemu, vojni ataše u hrvatskom veleposlanstvu doznaje da je njegov mlađi brat nestao u Iraku. U Zagrebu, djelatnik Ministarstva obrane mora se suočiti s činjenicom da je nestali vojnik plaćenik koji je možda prebjegao na stranu iračkih pobunjenika. U trokutu između Hrvatske, Izraela i Iraka, odvija se potraga u kojoj netko traži brata, netko vukovarskog borca, a netko izdajnika.

Pod kupolom Svetoga groba u Jeruzalemu, na terasi hotela u Opatiji, pod zvjezdanim nebom "zemlje na dvije rijeke", junaci ove priče uhvaćeni su u vrtlog avanture koja ih nadilazi i u kojoj konce uvijek vuče netko drugi, ne obazirući se na mrtve koje njegova igra ostavlja za sobom, diljem svijeta.

Drugi roman Dine Milinovića «Tamo gdje prestaje cesta» napeti je triler baš kao i njegov prethodni roman «Kradljivac uspomena» (2002.) Elemente za građu svog romana skupio je u vlastitoj biografiji - vješto ispripovijedanom pričom u kojoj su svoje logično mjesto našli mnogi događaji o kojima smo u bliskoj prošlosti čitali s naslovnih stranica dnevnoga tiska i gledali u prvim minutama udarnih televizijskih vijesti.

***

…Samozatajni pisac, ambiciozni avanturist koji je proputovao cijeli svijet, ugledni diplomat ili znatiželjni profesor fasciniran antikom i ranim kršćanstvom? Za Dinu Milinovića, 43-godišnjeg predavača na Odsjeku za povijest umjetnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, moglo bi se reći da je sve to u jednom. Ako se tome pridoda da je radio kao konobar u elitnom klubu Fifth Avenue u New Yorku, bio turistički vodič po bivšem SSSR-u te hrvatski diplomat pri UNESCO-u, postaje jasno da je riječ o vrlo neobičnoj biografiji.

Dino Milinović (Zagreb, 1959) završio Klasičnu gimnaziju i diplomirao arheologiju i povijest umjetnosti. Magistrirao na Sorboni u Parizu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1991. do 2001. radio kao tajnik Hrvatske komisije za suradnju s UNESCO-om i savjetnik za kulturu u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Francuskoj. Od 2001. predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Osim Zagreba, živio u Dortmundu, Parizu i New Yorku.

Objavio je brojne studije i članke, u Hrvatskoj i Francuskoj, te dvije knjige s područja kasnoantičke i ranokršćanske civilizacije i umjetnosti (Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti, Hrvatska sveučilišna naklada i FF Press, 2016; Seuso: autopsija jednog slučaja, AGM, 2016). Objavio je četiri romana: "Kradljivac uspomena" (Znanje, 2002.), "Tamo gdje prestaje cesta" (Mozaik knjiga, 2007.), "Skriveno" (Meandar, 2013.) "Marulov san" (Hrvatska sveučilišna naklada, 2019.) te nekoliko dramskih tekstova.

Prema romanu "Kradljivac uspomena" redatelj Vicko Ruić snimio je film (2006). Knjiga "Nova post vetera coepit. Ikonografija prve kršćanske umjetnosti" nagrađena je 2017. Godišnjom nagradom Društva povjesničara umjetnosti. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.