Maurizio Levak
Slaveni vojvode Ivana : Kolonizacija Slavena u Istri u početnom razdoblju franačke uprave
- Nakladnik: Leykam international
- 12/2007.
- 146 + 22 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789537534097
- Cijena: 21.24 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Isprava s Rižanskog sabora, skupa koji je održan oko 804. godine negdje u okolici Kopra, najpoznatiji je izvor za proučavanje istarskog ranosrednjovjekovlja. Izuzetno je bogat podacima za političku, gospodarsku i pravnu povijest poluotoka, a ne govori samo o odnosima za franačke vladavine, u doba kada je nastao, nego i o razdoblju prethodne, bizantske uprave.
Na tom su sudskom ročištu istarski posjednici iznijeli niz optužaba na račun franačkog vojvode Ivana, među kojima i da je gradskim općinama i Crkvi oduzeo nenaseljene i neobrađene zemlje te na njih naselio Slavene.
Ova je studija pokušaj sagledavanja svih aspekata vojvodine kolonizacije, od njezinih motiva i ciljeva do pitanja kada ju je i kako Ivan proveo, odakle je koloniste doveo i što je s njima bilo nakon Rižanskog sabora. Autor je pomnom raščlambom relevantnih mjesta u tekstu isprave s Rižanskog sabora dokazao kako nema osnova za pretpostavku o izvanistarskom podrijetlu koloniziranih Slavena, dok je usporedba s drugim poznatim slučajevima preseljavanja manjih i većih skupina u rubnim pokrajinama franačke države dovela do saznanja kako se je istarska kolonizacija po svojim značajkama od njih bitno razlikovala.
Iz toga proizlazi da se je radilo o unutaristarskoj organiziranoj migraciji stanovništva koja je bila dijelom vojvodine politike slabljenja moći starog istarskog posjedničkog sloja te jačanja vlastitog položaja. Uz svoje gospodarske razloge, napučivanje nenaseljenih zemljišta i privođenje obradi zapuštenih zemalja imalo je tako i političke poticaje. Vojvoda Ivan je zato na Rižanskom saboru popustio u svim pitanjima osim u povratu spornih zemalja, što znači i da su Slaveni, ustrojeni u vlastite općine, ostali na koloniziranom području.
Na tom su sudskom ročištu istarski posjednici iznijeli niz optužaba na račun franačkog vojvode Ivana, među kojima i da je gradskim općinama i Crkvi oduzeo nenaseljene i neobrađene zemlje te na njih naselio Slavene.
Ova je studija pokušaj sagledavanja svih aspekata vojvodine kolonizacije, od njezinih motiva i ciljeva do pitanja kada ju je i kako Ivan proveo, odakle je koloniste doveo i što je s njima bilo nakon Rižanskog sabora. Autor je pomnom raščlambom relevantnih mjesta u tekstu isprave s Rižanskog sabora dokazao kako nema osnova za pretpostavku o izvanistarskom podrijetlu koloniziranih Slavena, dok je usporedba s drugim poznatim slučajevima preseljavanja manjih i većih skupina u rubnim pokrajinama franačke države dovela do saznanja kako se je istarska kolonizacija po svojim značajkama od njih bitno razlikovala.
Iz toga proizlazi da se je radilo o unutaristarskoj organiziranoj migraciji stanovništva koja je bila dijelom vojvodine politike slabljenja moći starog istarskog posjedničkog sloja te jačanja vlastitog položaja. Uz svoje gospodarske razloge, napučivanje nenaseljenih zemljišta i privođenje obradi zapuštenih zemalja imalo je tako i političke poticaje. Vojvoda Ivan je zato na Rižanskom saboru popustio u svim pitanjima osim u povratu spornih zemalja, što znači i da su Slaveni, ustrojeni u vlastite općine, ostali na koloniziranom području.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
