Helena Peričić
Tekst, izvedba, odjek : trinaest studija iz hrvatske i inozemne dramske književnosti
- Nakladnik: Erasmus naklada
- 11/2008.
- 150 str., meki uvez s klapnama
- ISBN 9789536132826
- Cijena: 17.25 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga sadrži trinaest studija objedinjenih teatrološko-komparatističkom temom. Sam izraz »teatrološko-komparatistički« ukazuje ovdje na potrebu ustanovljavanja discipline koja bi bila premosnicom između - s jedne strane - teatroloških interesa temeljenih na pisanju o praktičnim obilježjima i pitanjima kazališta, te - s druge - pitanja i zadaća teorijske naravi vezanih uz kazalište: moguće uz povijest pojedine kazališne izvedbe ili pak uz dramski/literarni predložak za neku kazališnu predstavu. Autorica vjeruje kako je upravo taj prostor mogućega istraživanja u nas do sad bio zanemarivan usprkos činjenici što zaslužuje izdvojenu i zasebnu pozornost.
Prvi dio knjige — pet radova — tiče se problematike povijesti odnosno sociologije hrvatskoga kazališta ili pak kazališnoga repertoara u hrvatskoj sredini ili hrvatskim kazalištima (»Talijanske dramske družine u Zadru na prijelazu XIX. na XX. stoljeće«; »Hrvatska književnost u repertoaru zadarskoga Kazališta lutaka u devedesetim godinama prošloga stoljeća«) te recepcije književnih djela ili autorskih opusa u hrvatskom kazalištu i teatrološkoj literaturi (»Albert Haler: Shakespeare, komparatistika, i još ponešto iz tridesetih«; »Tragedija Trogirski vojvoda Dmitrija Vasiljeviča Averkieva«; »Zašto George Bernard Shaw?«).
Prvi dio knjige stoga predstavlja bavljenje kazališnim fenomenom in tato pri čemu se iz vida ne gubi temeljni dramski tekst ali ni kontekst, koji na izbor teksta kao predloška za kazališnu izvedbu, njezinu recepciju i sve što čini društveni odjek kazališnoga čina (dakle onog prethodno spomenutog kazališta »u cjelini«) — utječe.
Drugi dio knjige - ostalih osam studija - autorica vezuje uz pitanja hrvatske dramske proizvodnje druge polovice XX. stoljeća, dakle uz djela mahom postmodernističkih poetičkih odlika. Usredotočuje se na sam dramski tekst kao jedan aspekt potencijalne predstave, onaj značenjsko-tekstualni. Pri tom na primjerima dramskih djela autora poput Slamniga, Šoljana, Marovića, Paljetka ili Gavrana težište stavlja na komparatističko problematiziranje i obrazloženje intertekstualnih odnosno metaliterarnih, (meta)povijesnih te (meta)kulturalnih sastavnica, čime nastoji domaću dramsku riječ smjestiti - posredno ili izravno - u poetičko okruženje europske književne tradicije.
Prvi dio knjige — pet radova — tiče se problematike povijesti odnosno sociologije hrvatskoga kazališta ili pak kazališnoga repertoara u hrvatskoj sredini ili hrvatskim kazalištima (»Talijanske dramske družine u Zadru na prijelazu XIX. na XX. stoljeće«; »Hrvatska književnost u repertoaru zadarskoga Kazališta lutaka u devedesetim godinama prošloga stoljeća«) te recepcije književnih djela ili autorskih opusa u hrvatskom kazalištu i teatrološkoj literaturi (»Albert Haler: Shakespeare, komparatistika, i još ponešto iz tridesetih«; »Tragedija Trogirski vojvoda Dmitrija Vasiljeviča Averkieva«; »Zašto George Bernard Shaw?«).
Prvi dio knjige stoga predstavlja bavljenje kazališnim fenomenom in tato pri čemu se iz vida ne gubi temeljni dramski tekst ali ni kontekst, koji na izbor teksta kao predloška za kazališnu izvedbu, njezinu recepciju i sve što čini društveni odjek kazališnoga čina (dakle onog prethodno spomenutog kazališta »u cjelini«) — utječe.
Drugi dio knjige - ostalih osam studija - autorica vezuje uz pitanja hrvatske dramske proizvodnje druge polovice XX. stoljeća, dakle uz djela mahom postmodernističkih poetičkih odlika. Usredotočuje se na sam dramski tekst kao jedan aspekt potencijalne predstave, onaj značenjsko-tekstualni. Pri tom na primjerima dramskih djela autora poput Slamniga, Šoljana, Marovića, Paljetka ili Gavrana težište stavlja na komparatističko problematiziranje i obrazloženje intertekstualnih odnosno metaliterarnih, (meta)povijesnih te (meta)kulturalnih sastavnica, čime nastoji domaću dramsku riječ smjestiti - posredno ili izravno - u poetičko okruženje europske književne tradicije.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
