Francis Wheen
Marxov Kapital
- Nakladnik: Srednja Europa
- Prijevod: Snježan Hasnaš
- 07/2009.
- 108 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789536979677
- Cijena: 13.01 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
(...)
Karl Marx je samoga sebe smatrao kreativnim umjetnikom, poetom dijalektike. "Dakle, što se tiče moga djela, reći ću ti potpunu istinu o njemu" napisao je Engelsu u lipnju 1865. godine. "Kakve god da mane imali, prednost mojih spisa je u tome što su oni umjetnička cjelina."
Upravo je od pjesnika i romanopisaca, mnogo više nego od filozofa ili političkih esejista, tražio uvide u materijalne motive i interese ljudi: u pismu iz prosinca 1868. preslikao je odlomak iz jednoga drugoga Balzacova djela, "Seoski svećenik", i pitao Engelsa može li potvrditi tu predodžbu iz vlastitoga znanja o praktičnoj ekonomiji. (Konzervativac, rojalist Balzac može se činiti neočekivanim junakom, no Marx je uvijek smatrao da veliki pisci stječu uvide u društvenu stvarnost koji nadilaze njihove osobne predrasude.)
Da je poželio napisati konvencionalnu ekonomsku raspravu, on bi to i učinio, no njegova je ambicija bila mnogo odvažnija. Berman opisuje autora "Kapitala" kao „jednoga od velikih izmučenih divova 19. stoljeća - zajedno s Beethovenom, Goyom, Tolstojem, Dostojevskim, Ibsenom, Nietzscheom, Van Goghom - koji nas izluđuju, kao što su izluđivali sami sebe, no čija je agonija proizvela toliko mnogo duhovnoga kapitala od kojega mi još živimo".
Ipak, koliko bi ljudi smatralo da Karla Marxa treba uvrstiti na popis velikih pisaca i umjetnika? Čak i u našem postmodernom dobu, razlomljeni narativ i diskontinuiranost "Kapitala" mnogi potencijalni čitatelji krivo poistovjećuju s bezobličnošću i nerazumljivošću. Glavna je svrha moje knjige uvjeriti barem neke od tih čitatelja da ga ponovno pogledaju: svatko tko je voljan prihvatiti se Beethovena, Goye ili Tolstoja trebao bi biti u mogućnosti "naučiti nešto novo" iz čitanja "Kapitala" - ako ni zbog čega drugoga, onda zato što njegov predmet još upravlja našim životima. Kako se pitao Marshall Berman: kako bi "Kapital" mogao završiti ako je kapital još uvijek živ?
Krajnje je prikladno što Marx nikad nije dovršio svoje remek-djelo. Jedino se prvi svezak pojavio za njegova života, a kasnije su sveske sastavili drugi nakon njegove smrti, temeljene na bilješkama i skicama pronađenima u njegovoj radnoj sobi. Marxovo je djelo nezavršeno - i stoga vitalno - kao što je to i sam kapitalistički sustav. Marx je doista bio jedan od velikih izmučenih divova. Prije nego što pristupimo njegovome remek-djelu, moramo potražiti porijeklo Marxovih muka i njegova nadahnuća. ...
( iz autorovog Uvoda )
Karl Marx je samoga sebe smatrao kreativnim umjetnikom, poetom dijalektike. "Dakle, što se tiče moga djela, reći ću ti potpunu istinu o njemu" napisao je Engelsu u lipnju 1865. godine. "Kakve god da mane imali, prednost mojih spisa je u tome što su oni umjetnička cjelina."
Upravo je od pjesnika i romanopisaca, mnogo više nego od filozofa ili političkih esejista, tražio uvide u materijalne motive i interese ljudi: u pismu iz prosinca 1868. preslikao je odlomak iz jednoga drugoga Balzacova djela, "Seoski svećenik", i pitao Engelsa može li potvrditi tu predodžbu iz vlastitoga znanja o praktičnoj ekonomiji. (Konzervativac, rojalist Balzac može se činiti neočekivanim junakom, no Marx je uvijek smatrao da veliki pisci stječu uvide u društvenu stvarnost koji nadilaze njihove osobne predrasude.)
Da je poželio napisati konvencionalnu ekonomsku raspravu, on bi to i učinio, no njegova je ambicija bila mnogo odvažnija. Berman opisuje autora "Kapitala" kao „jednoga od velikih izmučenih divova 19. stoljeća - zajedno s Beethovenom, Goyom, Tolstojem, Dostojevskim, Ibsenom, Nietzscheom, Van Goghom - koji nas izluđuju, kao što su izluđivali sami sebe, no čija je agonija proizvela toliko mnogo duhovnoga kapitala od kojega mi još živimo".
Ipak, koliko bi ljudi smatralo da Karla Marxa treba uvrstiti na popis velikih pisaca i umjetnika? Čak i u našem postmodernom dobu, razlomljeni narativ i diskontinuiranost "Kapitala" mnogi potencijalni čitatelji krivo poistovjećuju s bezobličnošću i nerazumljivošću. Glavna je svrha moje knjige uvjeriti barem neke od tih čitatelja da ga ponovno pogledaju: svatko tko je voljan prihvatiti se Beethovena, Goye ili Tolstoja trebao bi biti u mogućnosti "naučiti nešto novo" iz čitanja "Kapitala" - ako ni zbog čega drugoga, onda zato što njegov predmet još upravlja našim životima. Kako se pitao Marshall Berman: kako bi "Kapital" mogao završiti ako je kapital još uvijek živ?
Krajnje je prikladno što Marx nikad nije dovršio svoje remek-djelo. Jedino se prvi svezak pojavio za njegova života, a kasnije su sveske sastavili drugi nakon njegove smrti, temeljene na bilješkama i skicama pronađenima u njegovoj radnoj sobi. Marxovo je djelo nezavršeno - i stoga vitalno - kao što je to i sam kapitalistički sustav. Marx je doista bio jedan od velikih izmučenih divova. Prije nego što pristupimo njegovome remek-djelu, moramo potražiti porijeklo Marxovih muka i njegova nadahnuća. ...
( iz autorovog Uvoda )
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
