Monografija donosi pregled stvaralaštva Frana Funtaka, jednog od najznačajnijih i najplodnijih arhitekata Slavonije u prvoj polovici 20. stoljeća. Obuhvaća 336 stranica, a sadrži oko 370 ilustracija te brojne tablice i grafikone kojima se zorno ilustrira ne samo opus ovog arhitekta već i povijest arhitekture grada u kojemu je najvećim dijelom živio i stvarao – Vukovara.

Po povratku sa školovanja u Budimpešti Fran Funtak vrlo brzo postaje jedan od prvih hrvatskih stručnjaka za gradnje u armiranom betonu u kojem realizira niz objekata s jasnim obilježjima tada dominantnog secesijskog stila. Gradi mostove (po cijeloj Hrvatskoj, od Krapine do Vinkovaca, među njima i most na Velikom Strugu, tada dužinom od stotinu metara najveći u Hrvatskoj), te brojne javne, stambene i sakralne objekte u Vukovaru (kalvinska crkva s prvim realiziranim armiranobetonskim zvonikom u Hrvatskoj, Mađarska škola, stari vodotoranj, vila Streim na Vučedolu).

Po završetku Prvog svjetskog rata oblikovni jezik njegove arhitekture poprima elemente art-decoa i međuratnog klasicizma. Podiže brojne stambene građevine, sinagoge (veliki hram u Vinkovcima iz 1922., te grobljanska kapela u Vukovaru iz 1928.), te crkve (Krndija, 1934.-37.).

Tijekom tridesetih godina usvaja elemente moderne. Nakon 1945. živi u Županji, gdje radi najprije za građevinsko poduzeće «Norma», a potom za «Radnik». Vodi izgradnju županjske Sladorane, jedna od najvećih investicijskih poduhvata u tadašnjoj Hrvatskoj, a projektira i brojne stambene kuće u ovom gradu i njegovoj okolici.

Dragan Damjanović (Osijek, 1978.) redoviti je profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Posebno je područje njegova znanstvena interesa povijest arhitekture te slikarstva i skulpture od kraja 18. do sredine 20. stoljeća.

S toga je područja do sada objavio više od dvadeset knjiga (od kojih su važnije Vukovarski arhitekt Fran Funtak, 2009.; Đakovačka katedrala, 2009; Arhitekt Herman Bollé, 2013.; Vila Živković-Adrowski-Lubienski, 2016.; Zagreb. Architectural Atlas, 2016., Otto Wagner und die kroatische Architektur, 2018; Otto Wagner i hrvatska arhitektura, 2020.; Saborni hram Preobraženja Gospodnjeg i baština Srpske pravoslavne crkvene opštine u Zagrebu, 2020; Veliki zagrebački potresi, 2021.) te više od stotinu znanstvenih članaka u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima kao i niz poglavlja u knjigama. Članke objavljuje u uglednim međunarodnim časopisima: Journal of the Society of Architectural Historians, Zeitschrift für Kunstgeschichte, Centropa, Architectura – Zeitschrift für Geschichte der Baukunst, Umění/Art, Acta Historiae Artium, Urban Design International, RIHA Journal, itd. Autor je i suautor niza izložbi od kojih se osobito ističu izložbe Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole (Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2015.) i Otto Wagner i hrvatska arhitektura (Veleposlanstvo RH u Beču, Muzej 3. bečkog okruga, 2018. – 2019.).

Trenutno je voditelj projekta Hrvatske zaklade za znanost Reprezentacija, razvoj, edukacija, participacija – umjetnost u društvu od 19. do 21. stoljeća (2023. – 2027.) te institucionalnoga istraživačkog projekta Identiteti u vizualnim umjetnostima od moderne do suvremenosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu uz potporu Europske unije – NextGenerationEU (2025. – 2029.).

Za svoj je znanstveni rad do sada dobio niz nagrada: Državnu nagradu za znanost 2005., Nagradu Grada Zagreba 2015., Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu za područje likovnih umjetnosti, potom Godišnju nagradu Filozofskog fakulteta 2014., Povelju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske 2014. i 2019., Nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske 2021. i posebno priznanje Filozofskog fakulteta 2021.

Nakon potresa u Zagrebu 2020. uključio se u aktivnosti oko očuvanja stradale spomeničke baštine grada. Bio je 2021. – 2022. član Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu eura.

Mirogoj već dva desetljeća predstavlja jedno od središnjih područja njegova interesa. Člancima i javnim nastupima pokušava dodatno osvijestiti značaj očuvanja ovoga ključnog spomenika Zagreba 19. i 20. stoljeća kako bi se zaustavila devastacija nadgrobnika te konačno započela temeljita sanacija arhitektonskog okvira groblja.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.