Autoportret jednog intelektualca u doba socijalizma : Svijet arheologa Stojana Dimitrijevića kroz pisma ženi od 1955. do 1964. godine
- Nakladnik: Srednja Europa
- Urednik: Mira Kolar-Dimitrijević, Elizabeta Wagner
- 07/2010.
- 275 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789536979653
- Cijena: 33.18 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga "Autoportret jednog intelektualca u doba socijalizma" donosi izvanredno zanimljivu građu - i tekstualnu i grafičku - o preokupacijama i životnoj svakodnevnici u Hrvatskoj u pedesetim i šezdesetim godinama dvadesetog stoljeća.
Radi se o knjizi pisama i crteža poznatog zagrebačkog arheologa i sveučilišnog profesora Stojana Dimitrijevića supruzi Miri Kolar iz razdoblja 1955.-1964. Svojim pismima s različitih arheoloških istraživanja, znanstvenih stipendija i ostalih mjesta u kojima se kretao, a osobito crtežima koja je stavljao u gotovo svako pismo, Dimitrijević je ostavio jedinstveno svjedočanstvo o jednom vremenu i zemlji u kojoj je djelovao i stvarao.
Stojan Dimitrijević bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih arheologa druge polovice 20. stoljeća. Rođen je u Horgošu-Kamarašu pokraj Sente 11. kolovoza 1928, a umro je u Zagrebu 13. prosinca 1981. godine. Živio je dakle samo 53 godine, ali je u tih pola stoljeća proživio vjerojatno više nego mnogi drugi u osamdeset godina.
Kada danas, četvrt stoljeća nakon njegove smrti, gledamo Stojanov opus, možemo reći da je izvršio svoju misiju i ostvario većinu ciljeva. Istražio je i formulirao izrazito snažne neolitske i eneolitske kulture Hrvatske u okviru prethistorijskih kultura jugoistočne Europe. Ispunio je dotada fragmentarnu spoznaju o postojanju ovih kultura na prostoru Hrvatske, dao im i ime i vrijeme postojanja te zacrtao pravce širenja koji još i danas uglavnom vrijede, usprkos opsežnijim iskapanjima što se vode posljednjih godina.
Njegov znanstveni arheološki doprinos može se dokazati izvanredno brojnim citiranjem u djelima svih suvremenih neolitičara i eneolitičara naših prostora.
Uz sve to, Dimitrijević je bio čovjek neobuzdane mašte, brojnih sklonosti i velik ljubitelj svih zanimljivih i lijepih stvari. Naime, Stojan je živio u teškom vremenu koje je bilo nesklono financiranju većih arheoloških iskapanja, pa je malo lokaliteta mogao istražiti do kraja. Svoje je spoznaje zasnivao uglavnom na pronađenoj keramici i malim sondama, u stalnoj borbi za novac za plaćanje radnika, sukobljen s poteškoćama oko obrade materijala koji je većinom obrađivao sam, prao, lijepio, crtao, opisivao i tražio komparativne predmete.
Sam je govorio da mu osnovno zanimanje, arheologija, nije dovoljno da ispuni život. Pored tog glavnog zanimanja, imao je još i nekoliko sporednih hobija u koje je ulagao jednako energije kao i u svoje glavno zanimanje. Tako se o Stojanu Dimitrijeviću može razmišljati kao o arheologu, ali i kao o filmofilu i filmskom kritičaru, kao o sakupljaču filmskih plakata i slika glumica iz međuratnog razdoblja itd.
O Stojanu treba razmišljati i kao o umjetničkom fotografu, kao o numizmatičaru, ali i kao o crtaču, akvarelistu, ljubitelju stripova, sakupljaču poštanskih maraka, pasioniranom čitaču kriminalnih romana i fantastike, ribiču i lovcu, a možda bi se našao još koji njegov hobi ili sporedno zanimanje ili ljubav.
Knjiga je ilustrirana, te grafičk ali i tekstualno, lijepo i vrijedno opremljena čime se izvaja iz uobičajene književne produkcije kao vrijedan i intrigantan nakladnički poduhvat.
Radi se o knjizi pisama i crteža poznatog zagrebačkog arheologa i sveučilišnog profesora Stojana Dimitrijevića supruzi Miri Kolar iz razdoblja 1955.-1964. Svojim pismima s različitih arheoloških istraživanja, znanstvenih stipendija i ostalih mjesta u kojima se kretao, a osobito crtežima koja je stavljao u gotovo svako pismo, Dimitrijević je ostavio jedinstveno svjedočanstvo o jednom vremenu i zemlji u kojoj je djelovao i stvarao.
Stojan Dimitrijević bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih arheologa druge polovice 20. stoljeća. Rođen je u Horgošu-Kamarašu pokraj Sente 11. kolovoza 1928, a umro je u Zagrebu 13. prosinca 1981. godine. Živio je dakle samo 53 godine, ali je u tih pola stoljeća proživio vjerojatno više nego mnogi drugi u osamdeset godina.
Kada danas, četvrt stoljeća nakon njegove smrti, gledamo Stojanov opus, možemo reći da je izvršio svoju misiju i ostvario većinu ciljeva. Istražio je i formulirao izrazito snažne neolitske i eneolitske kulture Hrvatske u okviru prethistorijskih kultura jugoistočne Europe. Ispunio je dotada fragmentarnu spoznaju o postojanju ovih kultura na prostoru Hrvatske, dao im i ime i vrijeme postojanja te zacrtao pravce širenja koji još i danas uglavnom vrijede, usprkos opsežnijim iskapanjima što se vode posljednjih godina.
Njegov znanstveni arheološki doprinos može se dokazati izvanredno brojnim citiranjem u djelima svih suvremenih neolitičara i eneolitičara naših prostora.
Uz sve to, Dimitrijević je bio čovjek neobuzdane mašte, brojnih sklonosti i velik ljubitelj svih zanimljivih i lijepih stvari. Naime, Stojan je živio u teškom vremenu koje je bilo nesklono financiranju većih arheoloških iskapanja, pa je malo lokaliteta mogao istražiti do kraja. Svoje je spoznaje zasnivao uglavnom na pronađenoj keramici i malim sondama, u stalnoj borbi za novac za plaćanje radnika, sukobljen s poteškoćama oko obrade materijala koji je većinom obrađivao sam, prao, lijepio, crtao, opisivao i tražio komparativne predmete.
Sam je govorio da mu osnovno zanimanje, arheologija, nije dovoljno da ispuni život. Pored tog glavnog zanimanja, imao je još i nekoliko sporednih hobija u koje je ulagao jednako energije kao i u svoje glavno zanimanje. Tako se o Stojanu Dimitrijeviću može razmišljati kao o arheologu, ali i kao o filmofilu i filmskom kritičaru, kao o sakupljaču filmskih plakata i slika glumica iz međuratnog razdoblja itd.
O Stojanu treba razmišljati i kao o umjetničkom fotografu, kao o numizmatičaru, ali i kao o crtaču, akvarelistu, ljubitelju stripova, sakupljaču poštanskih maraka, pasioniranom čitaču kriminalnih romana i fantastike, ribiču i lovcu, a možda bi se našao još koji njegov hobi ili sporedno zanimanje ili ljubav.
Knjiga je ilustrirana, te grafičk ali i tekstualno, lijepo i vrijedno opremljena čime se izvaja iz uobičajene književne produkcije kao vrijedan i intrigantan nakladnički poduhvat.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
