Imperij ili nacionalna država – koji se od dvaju dominantnih oblika državnog uređenja u modernom svijetu pokazao uspješnijim i učinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog rata, odgovor na to pitanje mnogima se činio samorazumljivim: s propašću velikih carstava u Srednjoj i Istočnoj Europi i osnivanjem novih nacionalnih država iz imperijalne stečajne mase izgledalo je da se ostvarilo uvjerenje mnogih suvremenika o nadmoći nacije. Jer, u usporedbi s nacionalnom državom – smatrali su oni, a taj se stav pokazao dominantnim sve do potkraj 20. stoljeća – imperijalni je poredak vlasti postao anakronizmom i izgubio smisao postojanja.

U posljednjih tridesetak godina pogled na odnos između dvaju sustava vladavine – a o tome je u knjizi riječ – značajno se promijenio.

Knjiga Marijana Bobinca "Imperij, nacija, književnost" nadaje se kao proširenje suvremenih germanističkih i kroatističkih studija, kao pregled važnih razvojnih faza transnacionalnoga književnog polja te kao interdisciplinarno utemeljen pristup analizi različitih književnih žanrova i njihovim dodirima s društveno-povijesnom zbiljom. Stoga nadilazi granice nacionalnih filologija te je samim time riječ o inovativnoj i metodološki utemeljenoj monografiji koja objediinjuje književnopovijesne, društveno-političke i uže književne teme, dajući uvid u razvoj književne produkcije u izabranome periodu. (…) Odabir kakoniziranih djela austrijske i hrvatske književnosti preklapa se pritom s djelima koja se često navode kao krunski svjedoci habsburškog mita ili, s druge strane, kritičkih stavova prema dijeljenome imperijalnome prostoru. (iz Recenzije Milka Car)

Sadržaj:

Riječ unaprijed

Imperij, nacija, književnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim književnostima moderne – uvodna razmatranja

Uvod u analizu – imperij u kulturološkoj diskusiji

Zrinski: Körner, Badalić, Kumičić

Benko Bot: Katona, Grillparzer, Marković

Pijana novembarska noć 1918. Miroslava Krleže. O raspadu Austro-Ugarske i nastanku Jugoslavije u književnosti

O inscenacijama D’Annunzijeve riječke pustolovine u djelima Giovannija Comisa i Viktora Cara Emina

Karl Kraus, Prosvjetitelj apokaliptične inspiracije

Joseph Roth: “Bit Austrije nije njezino središte nego periferija”

Robert Musil. Kakanija, država bez osobina

Heimito van Doderer. (Ne)prekinuti kontinuiteti austrijske ideje

Marijan Bobinac (Petrinja, 1952.), redovni profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstojnik Katedre za njemačku književnost (1999. – 2017.), voditelj više znanstvenih hrvatskih i međunarodnih projekata, između ostalih HRZZ-projekta Postimperial Narratives in Central-European Literatures of the Modern Period (2015. – 2019.) i austrijsko-hrvatskoga bilateralnog projekta Construction of the Other from the Central-European Perspective (2018. – 2019., suvoditelj prof. dr. Wolfgang Müller-Funk, Sveučilište u Beču).

Izvodi kolegije iz povijesti novije njemačke književnosti, od 2008. voditelj Kulturološkog smjera na diplomskom studiju Odsjeka za germanistiku. Glavni urednik časopisa Umjetnost riječi (2005. – 2012.), osnivač i glavni urednik godišnjaka Zagreber Germanistische Beiträge (1992. – 2012.); član uredništva časopisa Književna smotra.

Težišta znanstvenog rada: aspekti njemačke književnosti 19. – 21. st., austrijska književnost, povijesni roman i drama, pučki teatar, kulturni transfer između njemačkoga jezičnog područja i Hrvatske, postimperijalni i habsburški studiji.

Novije publikacije: "Uvod u romantizam", Zagreb: Leykam 2012.; "Narrative im (post)imperialen Kontext. Literarische Identitätsbildung als Potential im regionalen Spannungsfeld zwischen Habsburg und Hoher Pforte in Zentral und Südosteuropa" (suurednik), Tübingen: Francke 2015.; "Postimperiale Narrative im zentraleuropäischen Raum" (suurednik), Tübingen: Francke 2018.; "Sjećanje i suvremenost. Ogledi o novom njemačkom povijesnom romanu", Zagreb: Disput 2018.; "Mehrsprachigkeit in Imperien/ Multilingualism in Empires" (suurednik), Leykam: Zagreb 2019.; "Imperij, nacija, književnost", Srednja Europa: Zagreb 2026.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.