Za kralja / Za dom / Za drugove / Za socijalizam … četiri su cjeline romana o deset godina vojnikovanja Jurja Škafa, konobara iz Bedekovčine. Soldačije tog svojevrsnog hrvatskog „Švejka“ oslikavaju i samu Hrvatsku u njezinu regionalnom i europskom kontekstu u tri države i u svjetskom ratu te malo prije i iza njega, s putopisnim opisima mjesta događanja (od Bedekovčine preko Niša, Splita, Zagreba, Beča, Bečkog Novog Mjesta, Banje Luke s okolicom…).

Pročitajte kakvu je začudnu sudbinu imao taj pomalo neobičan mladić iz Hrvatskog zagorja, svakako vrlo vješt, lukav i mudar, i tko su sve bili njegovi suputnici/supatnici. Uživajte u bogatstvu jezičnog izričaja autorâ i dijalekata kojima govore likovi ove knjige koja se ne ispušta iz ruku dok se ne pročita.

Roman "Soldačije Jurja Škafa" je prema nacrtu i zapisima Veljka Viškanića, nekadašnjeg televizijskog scenarista, napisala Zlata Bujan-Kovačević, autorica nagrađivana za poeziju, posebice dijalektalnu, putopise i roman. Ovo je njezina dvadesetčetvrta knjiga.

Zlata Bujan-Kovačević, rođena 30. travnja 1934. u Vratima, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i radila kao redateljica u dokumentarnom programu Televizije Zagreb. Objavila je osam zbirki pjesama, šest knjiga kratkih proza, roman za mlade Nevenka s Aljaske i „Albatrosom“ nagrađeni roman Hod Fužinom s drugim dopunjenim izdanjem, knjigu putopisa Putujem da otputujem te igrokaz Zagrepčanke.

Ilustrirala je šest svojih knjiga. Redigirala je i pripremila za tisak dokumentarni roman Bijeg s vješala Andrije Kovačevića i biografiju samoborske dobrotvorke Carolina Samoborska autorice Marije Hrvoj. Objavljivala je eseje s područja književnosti i jezika, svojevrsnu antologiju Gorani, dvanaestorica pjesnika i znanstveni rad iz područja goranskog kajkavskog dijalekta.

Veljko Viškanić rođen je u Mariboru 3. lipnja 1928. gdje je s ocem Vološčakom i majkom Slovenkom te mlađom sestrom živio do svoje jedanaeste godine, nakon čega su godinu, dvije pred Drugi svjetski rat preselili u Split.

Tu su proživjeli tešku oskudicu prvih ratnih godina, nakon čega je otac dobio premještaj u Trapiste pokraj Banje Luke kao činovnik u pivovari. Odatle sa sedamnaest godina odlazi u partizane, a 1947. porodica mu seli u Zagreb, gdje završava gimnaziju, maturira i upisuje tehnički fakultet.Radio na Televiziji Zagreb od 1958. godine kao scenarist u propagandnom programu, a bio je i jedan od autora kratkih dokumentarnih filmova i poznatih „Jadranskih susreta“.

Ostavio je neobjavljene tekstove nekoliko drama i pripovijedaka, a lutkarski igrokazi za djecu izvođeni su mu i u inozemstvu o čemu svjedoči plakat izvedbe češke premijere igrokaza Lav drvoslav u Plzenju, 1974. godine. Umro je u Zagrebu 26. listopada 2008. godine.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.