Riječ je o knjizi koja otkriva nove uvide u ljudsku prirodu s velikim implikacijama za ekonomiju i politiku, kao i za našu vlastitu samospoznaju. Jasno razotkriva mit o uspjehu i ispunjenom životu kao neosnovan, a istodobno objašnjava kako je moguće voditi upravo takav život i u kojem će trenutku nesvjesni dio uma “preuzeti kontrolu” te doprinijeti ili ne, nečijim izgledima za uspjeh. Knjiga obuhvaća sve do sada poznate društvene i psihološke studije i istraživanja obrazaca ljudskog ponašanja i kulture, a priča je ispripovijedana kroz životne priče multietničkog američkog bračnog para.

David Brooks, kolumnist The New York Timesa i autor bestselera "Bobos in Paradise" godinama istražuje i objašnjava način na koji živimo. Jasnoća uvida, intelektualna radoznalost i emotivna mudrost kojima piše razlozi su zbog kojih su njegove kolumne među najčitanijima u Americi. U "Društvenoj se životinji" Brooks okreće temeljnim kategorijama ljudskog razvoja objašnjavajući ih kroz višeslojnu analizu modela svakodnevnog života.

Ovo je priča o tome kako nastaje uspjeh. Ispripovijedana je kroz životne priče multietničkog američkog bračnog para – Harolda i Erice, kroz pričuo njihovom djetinjstvu, napredovanju, padovima, porazima i uspjehu. U slikovito i živo oblikovane likove Brooks upisuje širok spektar informacija, ilustrirajući temeljno novo razumijevanje ljudske naravi.

U proteklih trideset godina dogodila se prava znanstvena revolucija – o ljudskome mozgu saznali smo mnogo više nego što smo znali zadnjih tri tisućljeća. Pokazalo se da je nesvjesni um veći dio uma. Otkriveno je da to nije tamno i zakržljalo mjesto, već kreativno i začarano područje u kojem se obavlja većina onoga što naš mozak uistinu radi. To je carstvo emocija, intuicije, predrasuda, žudnji, genetskih predispozicija, osobina ličnosti i društvenih normi – carstvo u kojem nastaje karakter i gdje se donosi većina naših životno važnih odluka. Nesvjestan um prirodno je stanište Društvene životinje.

Koristeći se bogatstvom trenutačnih spoznaja mnoštva znanstvenih disciplina, Brooks prati Harolda i Ericu od dojenačke dobi do škole; od odisejske faze života koja određuje mladalaštvo sve do visokih zidova siromaštva; od prirode veza, ljubavi i predanosti do naravi uspješnog vodstva. Otkriva nam duboke društvene aspekte našeg uma i razotkriva predrasude suvremene kulture koja precjenjuje značaj racionalizma, individualizma i kvocijenta inteligencije. Usput razbija konvencionalne definicije uspjeha opisujući model kulture temeljene na povjerenju i poniznosti.

"Društvena životinja" je detaljna intelektualna avantura, priča o dostignuću i obrana napretka. Riječ je o knjizi koja će promijeniti način na koji promatramo sebe u odnosu na svijet u kojem živimo, a već je inspirirala i mnoge umjetnike poput portugalskog koreografa Andre Mesquita koji je u srpnju ove godine na Festivalu plesa i neverbalnog kazališta predstavio koreografiju "Nikad ne znaš kako će se stvari posložiti" inspiriranu djelom Davida Brooksa.


**

David Brooks jedan je od najznačajnijih intelektualaca našeg doba, poznat, među ostalim, po razigranoj diskreciji životnog stila američke elite. Društvena životinja govori o suvremenom životu naše vrste. Istražuje privrženost, roditeljstvo, obrazovanje, ljubav, obitelj, kulturu, postignuća, brak, politiku, moral, starenje, smrt i još mnogo toga. Brooks je bridak, jasan i često vrlo zabavan pisac. - The Washington Post

Prva je spoznaja da dok naš svjesni dio uma piše autobiografiju vrste, onaj nesvjesni odrađuje većinu posla…nismo prvenstveno samodostatne individue. Mi smo društvene životinje, a ne racionalne životinje. Izranjamo iz veza, i duboko smo prožeti jedni drugima. I kada vidimo drugu osobu, u vlastitim umovima preslikamo ono što vidimo u njihovim. Kada gledamo jurnjavu auta u filmu, kao da i mi sami donekle sudjelujemo u jurnjavi. Kada gledamo pornografiju, pomalo je kao da i sami upražnjavamo seks, premda, vjerojatno, ne podjednako dobro. Vidimo to kada zaljubljeni parovi šeću ulicom, duboko uzajamno prožimanje. - David Brooks

David Brooks (Toronto, Kanada, 1961.) američki je novinar, kolumnist lista The New York Times. Član je Američke akademije umjetnosti i znanosti, a od 2013. godine poučava na Sveučilištu Yale, s kojeg su potekle neke od ideja iznesene u ovoj knjizi. Autor je nekoliko književnih djela, no najveći uspjeh doživio je 2011. godine, po objavi naslova „Društvena životinja“, koji je postao svjetska uspješnica. S troje djece živi u američkoj saveznoj državi Marylandu.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.