Čitajte djeci: Božićne knjige i slikovnice
Božić je za djecu vrijeme raznih čuda i čudesa – rasuti se snijeg pretvara u čvrste snjegoviće, snjegomiševe i snjegozečeve, zelene se jelke učas transformiraju u okićenu srebrno-žuto-crvenu čudolikost, brojni članovi obitelji viču i svađaju se da bi se već u idućem trenu uz suze i smijeh pomirili, pišu se pisma Djedu Božićnjaku – on na njih čak ponekad i odgovori, a pokloni se sakrivaju iza leđa ili pojavljuju niotkuda… Dok zamišljamo poklone i slastice koje još slijede, iz daljine dopiru tihi zvuci božićnih pjesama, kućama i stanovima se šire mirisi kolača, kakao se puši iz velikih šalica, a topli se dječji nosevi lijepe na hladne ili čak zaleđene prozore na kojima je zabavno dahom iscrtavati razne oblike. Vrijeme je to praznika, vrijeme kad uglavnom imamo nešto više slobodnoga vremena – kako bi ga mogli bolje provesti nego u čitanju s djecom?
U nastavku preporučujem neke naslove vezane uz Božić.
SNJEŽNA SESTRA
Maja Lunde (prev. s norveškog Željka Černok, Naklada Ljevak, 2018.)
Topla i tužna ilustrirana knjiga o dječaku Kristianu koji se teško oporavlja od nedavne smrti starije sestre Juni. Njegovi su roditelji shrvani gubitkom i ne uspijevaju se ponovno povezati s djecom na prikladan način, gotovo kao da žive nekim automatizmom, pa dječak primjećuje da više nisu bili svoji samo su sličili na sebe. Zbog te tmurne obiteljske atmosfere Kristian je uvjeren da mu Božić ove godine neće donijeti veselje, a nekad mu je to bio najdraži dan, osobito zato jer mu je na Badnjak rođendan! Međutim upoznat će osebujnu crvenokosu djevojčicu Hedvigu, veselu, brbljavu i punu života, i ona će ga podsjetiti na ono što je u životu stvarno bitno, pomoći mu da u obitelj vrati duh Božića i zajedništva...
Snježna sestra pruža zaboravljeni, starinski užitak u čitanju, a arhaičnom ugođaju uvelike doprinose čarobne ilustracije Lise Aisato koje u malo poteza uspijevaju dočarati emocionalna stanja likova. To je knjiga za djecu i odrasle, podsjeća na klasične božićne priče, lijepog je, velikog formata, raskošno ilustrirana i idealna za čitanje ispod dekice s djecom, uz bor, možda uz kekse i vrući kakao koji se u priči obilato spominju.
PISMA DJEDA BOŽIĆNJAKA
J. R. R. Tolkien (prev. s engleskog Zlatko Crnković, Algoritam, 2002.)
Od 1920-ih do kraja 1930-ih djeca slavnog engleskog pisca J. R. R. Tolkiena, autora Gospodara prstenova, za Božić su dobivala pisma Djeda Božićnjaka. Pisma je dakako pisao sam Tolkien, fingirajući drhtavu staru ruku, i svako je pismo sam i ilustrirao. U ovim duhovitim i maštovitim pismima Djed Božićnjak poprima posve ljudski karakter – ljuti se kad su mu darovi oštećeni, ponekad i vlažni zbog teških zima i snijega. Žali se na svog pomoćnika Bijelog Medu koji izvodi svakakve nepodopštine – jedne je godine u potrazi za hranom odmah nakon doručka potrošio goleme zalihe polarne svjetlosti, iduće prislonio njušku na zaleđenu motku na Sjevernom polu i morao nositi zavoj jer mu je otpala koža, a jednom je tako naglo otvorio prozor da su se dječja pisma iz čitavoga svijeta razletjela po golemoj sobi! U pismima Djed djecu obavještava o vilenjacima koji imaju svjetleća koplja da bi se uspješno borili protiv goblina koji se žele dočepati darova za djecu, a piše i o vilenjačkom rukopisu koji nalikuje nečitljivom šrakopisu. Na samom kraju priloženo je i goblinsko pismo pa se s djecom možete zabavljati precrtavajući ga ili se dopisujući tim čudesnim znakovima.
FINDUSOV BOŽIĆ
Sven Nordqvist (prev. sa švedskog Zrinka Gugić, Planet Zoe, 2013.)
Švedski pisac Sven Nordqvist proslavio se serijom slikovnica o prijateljstvu dobrog i strpljivog starčića Pettsona i njegovog hiperaktivnog i razmaženog mačka Findusa. Nordqvist je sve slikovnice i ilustrirao, prevedene su na više od pedeset jezika, po njihovim su pričama snimljeni animirani filmovi, edukativne video-igrice, a dobili su svoju ulogu i u Dječjem muzeju Junibacken u Stockholmu. Tajna njihova uspjeha je u jednostavnim, svakodnevnim pričama i situacijama s kojima se djeca svih dobi mogu poistovjetiti, ali i u bogatim, detaljističkim ilustracijama.
U slikovnici Findusov Božić Pettson je ozbiljno ozlijedio stopalo i mora mirovati pa ne može otići po jelku niti u trgovinu po hranu. Mačić Findus je zlovoljan jer se boji da će na sam Božić – koji je trebao biti veseo i svečan – njih dvojica ostati gladni i žedni. No dosjetili su se kako će od pronađenih grana sklepati božićno drvce koje će izgledati gotovo kao pravo, a zatim su od ostataka tijesta uspjeli zamijesiti nekoliko keksa (zamislite, dobar dio tijesta netragom je nestao!). Srećom, i dobri susjedi su im neočekivano priskočili u pomoć, pa je Božić ipak protekao u najboljem redu. Kad pročitate Findusov Božić, možete krenuti na Mehaničkog Djeda Mraza od istog autora.
PETAR MRAZ I POPIS ZLOČESTE DJECE
Lawrence David (prev. s engleskoga Martina Aničić, Algoritam, 2002.)
Prije dijeljenja darova, Djed Mraz, Baka Mraz i njihov unuk Petar proučavaju popise djece koje su im dostavili patuljci. Imaju popis dobre i popis zločeste djece. Petar nije volio dopisivati imena na popis zločeste djece, jer se i sam našao na njemu. A zna se da se nijedno dijete ne sjeća zašto je bilo zločesto… Zato će se Petar Mraz krišom zaputiti u pustolovinu i posjetiti zločestu djecu s popisa – dati im mogućnost da Djedu objasne zašto su činili loša djela.
Petar Mraz i popis zločeste djece ima vrlo dobru pouku – da nije uvijek lako reći koje je dobro, a koje loše djelo, i da je za Božić ionako najvažnije ono što darujemo drugima. „Zločesta“ djeca s popisa raspravljaju o konkretnim djelima koja su učinili, imaju ih priliku analizirati, shvatiti gdje su pogriješili pa se i ispričati (je li lijepo vlastitoj sestri reći da ima majmunsko lice? umotati brata u toalet papir? stavljati povrće nekome u cipele?)
Božić je te godine započeo samo s dobrom djecom, svi su dobili priliku početi ispočetka, a Petar Mraz više nije bio na popisu zločeste djece jer je tolikoj djeci pomogao. Idealna slikovnica za djecu kojoj se iz bilo kojeg razloga prilijepila etiketa zločestih ili nestašnih.
PIP I POPI: BOŽIĆNO DRVCE
Axel Scheffler (prev. s engl. Dunja Flegar, Planet Zoe, 2019.)
Serija slikovnica Pip i Popi je za nešto manju djecu. Ilustrirao ju je Axel Scheffler, poznat po suradnji s Julijom Donaldson koja je iznjedrila niz poznatih slikovnica poput Grubzona, Najotmjenijeg diva u gradu, Malog majmuna u velikoj brizi i sl. Mišica Popi i zec Pip zajedno su bili u raznim avanturama – nisu mogli pronaći žabicu za laku noć, isprobavali su novi romobil, Popi je susrela strašno čudovište, a kad im je odletio veliki crveni balon nastala je prava drama.
U slikovnici Pip i Popi: Božićno drvce glavni su junaci nabavili bor, presadili ga i počeli kititi medenjacima, šećernim štapićima i čokoladnim zvončićima. No slatkiši su počeli misteriozno nestajati… Priča je to o prijateljstvu, opraštanju, o nerazdvojnim prijateljima koji se često svađaju (kao što se u slikovnici Dan za snjegovića nisu mogli dogovoriti hoće li napraviti snjegomiša ili snjegozeca!)
Edukativna komponenta ovih slikovnica je relativno nevidljiva, suptilna, pa i duhovita – recimo Pip će u ovoj priči – nakon svih slatkiša koje je utrpao u sebe – na dar ispod bora dobiti šarenu četkicu za zube! Serija slikovnica Pip i Popi najbolja je vrsta slikovnica za najmlađe jer donose jednostavne priče iz svakodnevnog života djece, a nisu nimalo pojednostavljene.