Izbori 2016. - 10 pitanja političkim strankama o kulturi, knjizi i medijima - MOST nezavisnih lista

Održava se
11.09.2016.

MOST nezavisnih lista

U želji da široj kulturnoj javnosti barem djelomično približimo stavove hrvatskih političkih stranaka i koalicija o kulturi, knjizi i medijima sastavili smo kraći upitnik i zamolili ključne aktere na predstojećim parlamentarnim izborima (prema rezultatima relevantnih anketnih istraživanja) da pokušaju što preciznije odgovoriti na postavljena pitanja.

Ispred MOSTA nezavisnih lista odgovore nam je poslao Siniša Ružić, MOST-ov kandidat u 1. izbornoj jedinici i kandidat za ministra kulture.

 

Kako ocjenjujete kulturnu politiku u Hrvatskoj od 2000. godine pa do danas?

Kulturna politika je od 2000. na ovamo krivudala između interesno-političkih skupina do dobrih pokušaja struke da kroz istraživanja i reforme poboljša tu sliku. No, s obzirom da nije postojalo političke volje, realizacija značajnog pomaka naprijed ovisila je o snazi i moći trenutnog ministra ili neke utjecajne osobe u kulturi.

Ako smatrate da su promjene kulturne politike nužne, navedite u nekoliko točaka što namjeravate promijeniti.

Ukratko bi to bilo sljedeće:

- poticanje većeg udjela projekata koji se sufinanciraju iz ESI fondova;
- bolji nadzor nad sveukupnim državnim sredstvima koja se izdvajaju za kulturu, i bolji nadzor nad njihovom raspodjelom;
- afirmiranje kulturne i kreativne industrije kao jedne od glavnih grana rasta i napretka hrvatske ekonomije i društva;
- bolja afirmacija hrvatskih umjetnika i kulture u svijetu;
- jačanje potpore književnom stvaralaštvu, neovisnim izdavačima,  brojnosti i kvaliteti prijevoda na strane jezike;
- jačanje razvoja knjižnične djelatnosti i povećanje broja elektroničkih publikacija.

Znam da se ovo čita kao programski zadaci i ciljevi, no to su oni preduvjeti za realizaciju kulturne politike za koje uspješnih prijedloga, nažalost na teoretskoj razini, imamo puno.

U tom kontekstu, kako vidite današnji položaj knjige i kulture čitanja u hrvatskom društvu, a vezano uz to i položaj ključnih dionika u tzv. lancu knjige - autora, prevoditelja, nakladnika, knjižara, knjižničara?

Današnji položaj knjige i kulture čitanja u hrvatskom društvu zadržao je dostojanstveno mjesto, koje garantira opstanak i razvoj,  ali uz bolje medijsko predstavljanje u društvu. Pomnije raščlanjivanje svih karika u tom nizu zaslužuje podrobniju analizu, i konkretna rješenja, koja imaju realnu priliku za provedbu.

Zalažemo se (ponešto sam već spomenuo u prethodnom odgovoru) za:

- potporu književnom i knjižnom stvaralaštvu;
- potporu neovisnim izdavačima;
- potporu brojnosti i kvaliteti prijevoda na strane jezike, te afirmaciji domaće knjige u zemlji;
- potporu razvoju i distribuciji knjiga, časopisa i elektroničkih publikacija;
- razvoj knjižničarske djelatnosti, sa osvrtom na potrebe korisnika i dostupnost u zajednici.

Stručnjaci iz svih segmenata knjižnog sektora izradili su još 2015. godine prijedlog Nacionalne strategije poticanja čitanja, koji je nakon provedene javne rasprave zapeo u proceduri. Jeste li upoznati s tim dokumentom? Ako jeste, koje ćete korake poduzeti u vezi s provođenjem te strategije?

Koliko je meni poznato, Nacionalna strategija poticanja čitanja ipak se djelomično ili pod drugim nazivima pokušava provoditi (npr. "Ruksak pun kulture"), zahvaljujući i zaslugama sudionika i kreatora tog sektora, a svakako se zalažemo da se provedena istraživanja i analize, koje se uobličuju u relevantne dokumente, provedu u potpunosti.

Hoćete li povećati proračunska davanja za kulturu? Koliko namjeravate izdvojiti za knjigu i vezane programe i aktivnosti, tj. za razvoj knjižnog sektora?

Povećanje proračuna za kulturu usmjereno je na 1%, a još više na bolju upotrebu sadašnjih sredstava od lokalnih i drugih proračuna za kulturu. U tom smislu predviđeno je povećanje izdvajanja za knjigu, ali i drugačije sagledavanje tih poticaja.

U svijetu je izdavaštvo važan segment kulturnih i kreativnih industrija. Kakva će biti vaša politika prema razvoju kulturnih i kreativnih i industrija?

Zalažemo se za afirmiranje kulturne i kreativne industrije kao jedne od glavnih grana rasta i napretka hrvatske ekonomije i društva.

Može li se očekivati koordiniranje tj. sinergija resornih ministarstava po pitanju izrade strategije za razvoj kulturnih i kreativnih industrija. Podsjećamo da je krajem 2015. od strane 8 ministarstava potpisana Izjava o namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj.

Na ovom području zalažemo se za:

- jačanje suradnje kulture, kulturnih industrija i resursa sa sektorima turizma, zabave, komunikacija, prometa i prerađivačke industrije;
- ostvarivanje međusektorske suradnje u svrhu jačanja gospodarsko-tržišnog konteksta;
- povezivanje i suradnju Ministarstva kulture sa Hrvatskim  klasterom  konkurentnosti kreativnih  i  kulturnih  industrija (HKKKKI), te povezivanje i suradnju  sa Institutom za međunarodne odnose (IRMO).

Položaj kulture i knjige povezan je i sa stanjem u medijima u kojima su kultura i knjiga nedovoljno prisutni i ne dopiru dovoljno do potencijalno zainteresirane publike. Smatrate li da je Hrvatskoj potrebna i nova medijska politika?

Potrebno je osigurati:

- potporu izvaninstitucionalnim i neovisnim medijima;
- potporu medijima koji se bave kulturom;
- potporu medijima koji djeluju u cilju jačanja civilnog društva, medijima koji potiču i zadovoljavaju demokratske i kulturne potrebe građana.

Na koji način namjeravate pomoći  medijskom sektoru i prema kojim kriterijima? Hoćete li se zalagati da prevladava sadržajni kriterij tj. proizvodnja kvalitetnog medijskog sadržaja od javnog interesa, bez obzira stvaraju li ga tzv. profitni ili neprofitni mediji?

Naš je interes svakako proizvodnja kvalitetnog medijskog sadržaja, bez politizacije i ideologije, u medijskim kućama i medijima  u kojima ne vlada političko-interesno kadroviranje, te kojima ne upravljaju interesi krupnog kapitala.

Namjeravate li predlagati promjene postojećih zakona koji reguliraju medijski sektor, npr. Zakon o elektroničkim medijima iz 2013. godine koji u jednom segmentu diskriminira medije s obzirom na pravnu osobnost izdavača medija, pa je tako na snazi presedan tj. elektroničkim publikacijama (portalima) kojima je izdavač "d.o.o. " onemogućeno je apliciranje na natječaje Fonda za pluralizam pri Agenciji za elektroničke medije?

Ukoliko nakon zakonskog prijedloga koji  prođe savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, ne dođe do realizacije zakona koji štite demokratske i stručne vrijednosti, onda se mora aktivnije pristupiti preispitivanju svih sudionika te strukture. Drugim riječima, moramo otvorenije, žešće i  više javno rasvjetliti tu temu, da bi došli do rješenja koje će zadovoljiti najbolje kriterije.