Novi model otkupa knjiga pomalo je ishitren i nedovoljno razrađen. Zato je sad jako bolan za izdavače i naporan za knjižničare. U osnovi to nije loša ideja ako se razmišljalo o knjižarama, samo je prekasno stigla. Sad bi, valjda, knjižari trebali učiniti ono što je prije više 20 godina učinjeno njima: rušiti izdavačima prokušane i razrađene načine prodaje knjižnicama, u koje su puno uložili.

Knjižara koja bi bila ultimativno kulturno središte, koja bi imala najveći mogući broj naslova, educirani kadar... danas takva kod nas ne postoji. Nekadašnji knjižari su bili izuzetno educirani, oni su završavali srednju školu koja je imala pojačanu satnicu hrvatskog jezika, učio se latinski i još jedan strani jezik, a ključni ljudi velikih izdavačkih kuća su im predavali stručne predmete.

Nagrade najboljim knjižarama, priznanja koju je kao podršku knjižarskoj djelatnosti 2021. u 'Godini čitanja' pokrenulo Ministarstvo kulture i medija, dodijeljene su jučer u knjižari Znanje u Zagrebu, prošlogodišnjoj dobitnici nagrade. Osim ocjene stručnog žirija u ovogodišnjem izboru prikupljeno je ukupno 11 374 elektroničkih glasova publike za 36 knjižara iz 11 gradova u Hrvatskoj.

Danas na Filozofskom fakultetu u Osijeku postoji diplomski Studij nakladništva u trajanju od dvije akademske godine (4 semestra), u sklopu Studija informacijskih znanosti u Zadru studenti slušaju kolegij Osnove nakladništva i knjižarstva, dok na Filozofskom fakultetu u Zagrebu postoji kolegij Nakladništvo i knjižarstvo. No, je li normalno da nema suradnje između Zajednice nakladnika i knjižara i spomenutih...

Zanimljivo je uskočiti u svojevrsni vremeplov Večernjeg lista koji je nedavno ponudio mogućnost pretplate na svoj digitalni arhiv koji sadrži skenove starih brojeva Večernjaka od 1959. do 2003. Rudimentarna mogućnost pretraživanja po datumu, broju izdanja te ključnim rječima omogućuje i pogled u prošlost hrvatskog nakladništva i knjižarstva.