Nagrade najboljim knjižarama, priznanja koju je kao podršku knjižarskoj djelatnosti 2021. u 'Godini čitanja' pokrenulo Ministarstvo kulture i medija, dodijeljene su jučer u knjižari Znanje u Zagrebu, prošlogodišnjoj dobitnici nagrade. Osim ocjene stručnog žirija u ovogodišnjem izboru prikupljeno je ukupno 11 374 elektroničkih glasova publike za 36 knjižara iz 11 gradova u Hrvatskoj.

Ivan Berislav Vodopija finim rječnikom i profinjenim slogom ljepoduha raspreda priču o sebi, čovjeku koji je živio za knjige i od knjiga. Ali ne samo o sebi, shvaćajući vlastitu osobnost metonimijom kulturne atmosfere koja je na putu da potpuno iskopni ili je već iskopnjela. Vodio je on knjižare kakvih više nema, antikvarijate kojih je sve manje, sabirališta duha našemu dobu sve manje potrebna. Stoga...

Knjižari ne bi smjeli čekati da im prodaja padne s neba, pouzdajući se kao u slučaju stranih autora/ca na na inozemne trendove, top liste, Tik Tokove i sl. Zaista nije neka velika knjižarska umješnost prodavati knjige o Harryju Potteru, Jo Nesboa ili Colleen Hoover, ali za domaćeg autora/icu se trebaju malo više potruditi i nakladnik i knjižari.

Zanimljivo je uskočiti u svojevrsni vremeplov Večernjeg lista koji je nedavno ponudio mogućnost pretplate na svoj digitalni arhiv koji sadrži skenove starih brojeva Večernjaka od 1959. do 2003. Rudimentarna mogućnost pretraživanja po datumu, broju izdanja te ključnim rječima omogućuje i pogled u prošlost hrvatskog nakladništva i knjižarstva.

Nikada nismo težili nekoj komercijalizaciji. Mi želimo da čitatelj čita našu knjigu jer ju mi smatramo dobrom i važnom, a ne da objavljujemo ono što čitatelj želi. Opet klikabilnost. To nije tako teško i sigurno da bi nam bilo lakše podilaziti, ali mi to ne želimo. To je naš izbor. Istraživanje tržišta nije isto što i promicanje kulture (ili bar pokušaj promicanja).