Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: MV Info • 20.10.2022.

Ludwig Bauer dobitnik Nagrade Gjalski za 2022. godinu

Ludwig Bauer

Dobitnik Nagrade Gjalski za 2022. godinu je Ludwig Bauer za roman "Dvostruki život Eve Braun" u izdanju nakladničke kuće Fraktura.

O nagradi je odlučilo prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Julijana Matanović (predsjednica), Sofija Keča, Ingrid Lončar, Ivica Matičević i Zoran Ferić, ističući u obrazloženju između ostalog: "...Bauer ima oštro oko za detalj, za tipičnu crtu jednoga vremena i jednoga društvenog ambijenta, te on svome čitatelju nudi slike koje će ovaj lako prepoznati kao dio vlastitoga iskustva".

Za Nagradu je ove godine prijavljeno 58 knjiga, a u najuži su izbor ušli su još i romani Roberta Međurečana, "Domovina to go", Ivice Prtenjače, "Sine, idemo kući", Olje Savičević Ivančević, "Ljeta s Marijom" i Franje Janeša, "Strano tijelo".

Obrazloženje Prosudbenog povjerenstva

Dvostruki život Eve Braun Bauer Ludwig

Tko prati književni rad Ludwiga Bauera, morao je zapaziti jednu osobinu po kojoj se njegov opus izdvaja i ocrtava u kontekstu suvremene hrvatske književnosti. Ta bi se osobina mogla opisati kao nastojanje da svaka nova knjiga bude – i za pisca i za čitatelja – novi, a u isto vrijeme i prepoznatljiv, doživljaj. Bauerov poetički vrt kojim dominiraju teme jakih sudbina uronjenih u povijesne ponovljivosti nametnuo se kao jedan od najsnažnijih na našoj literarnoj sceni.

U nagrađenom romanu Dvostruki život Eve Braun pripovijeda se o sudbini nekolicine osoba povezanih obiteljskim i ljubavnim sponama, osoba koje posve različito reagiraju na burne političke i društvene promjene u drugoj polovici XX. stoljeća, i to ovdje, u našim krajevima. Radnja, naime, traje od vremena kad su junaci bili još djeca – tamo negdje šezdesetih godina – pa sve do rata i još dalje, kad se njihove sudbine na razne načine zaokružuju. U dobrom dijelu razvijanja priče ne znamo tko je u njoj glavni, pa se naslovna junakinja – a njezino ime namjerno je izazovno – ispočetka pojavljuje samo u epizodama. Isto se tako nekim naoko nevažnim zbivanjima iz života junaka posvećuje velika pažnja, dok se o tzv. sudbinskim prekretnicama govori ukratko i uzgred. Ali, naravno, sve s vremenom dolazi na svoje mjesto.

A o čemu se pripovijeda? Najkraće rečeno: o tome kakvu ulogu igraju velike ideje u životu maloga čovjeka, i što se događa onda kad on te ideje prigrli i počne ih shvaćati kao vlastitu sudbinu.

To se dobro vidi upravo po Evi Braun. Pravo njezino ime nije Eva, nego Marija, a Evom je postala gotovo u šali, ime joj je dao zaljubljenik, ujedno i kazivač priče – iz nekih svojih razloga. A onda se ona uda za čovjeka kojemu je prezime Braun, te tako postaje imenjakinja Hitlerove ljubavnice, a poslije i supruge. I, sve to ne bi bio nikakav problem, da junakinja nije svoje ime shvatila kao sudbinski znak, te umislila da ima poslanje. U skladu s tim umišljajem stala je tumačiti cijelu svjetsku povijest propovijedajući njezinu revidiranu verziju drugim ljudima. A sve to u devedesetim godinama prošloga stoljeća, kad je društvo u previranju i kad i osoba poput Eve dobiva priliku javno djelovati.

Već i kad se ovako ukratko sažme, ta priča djeluje uzbudljivo i potiče želju da upoznamo i njezine pojedinosti. Ali, možda je još važniji način na koji je cijela stvar ispričana, jer Bauer ima oštro oko za detalj, za tipičnu crtu jednoga vremena i jednoga društvenog ambijenta, te on svome čitatelju nudi slike koje će ovaj lako prepoznati kao dio vlastitoga iskustva. Osobito to vrijedi onda kad te sličice imaju naglašenu jezičnu dimenziju: nitko do sada nije tako sjajno reproducirao praznoslovlje socijalističkih političkih govora, niti je itko tako plastično dočarao mistiku samoupravnih mehanizama odlučivanja, kao što je to učinio ovaj pisac, osobito u vezi sa svojim likom po imenu Bojan Braun.

Naravno, time nisu ni izbliza iscrpljeni svi značenjski slojevi što ih priča nudi, jer ti se slojevi dodatno razgranavaju u svakoj od zanimljivo dočaranih epizoda. Poneki će si čitatelj možda postaviti pitanje je li u nas devedesetih godina doista bilo onakvih ljudi kakvi su protagonisti ove Bauerove priče, pa će jedni odgovoriti na jedan, a drugi na drugi način. Ali, pravo pitanje nije, naravno, je li takvih ljudi bilo, nego jesu li postojali društveni – psihološki, ideološki – preduvjeti da se oni pojave. A tu će odgovor nesumnjivo biti pozitivan. Ludwig Bauer čini ono što književnost i inače treba činiti: ne daje odgovore, nego postavlja pitanja, ne nudi rješenja, nego pokazuje koje su nedoumice.

U ime Prosudbenog povjerenstva, Julijana Matanović

O autoru:

Ludwig Bauer rođen je 1941. u Sisku. Diplomirao je slavistiku u Zagrebu, a školovanje nastavio u Bratislavi i Pragu. Bavio se prevođenjem stručnih djela (među njima je i prvi prijevod knjige o kibernetici na hrvatskom jeziku – J. Bober, "Čovjek, stroj, društvo", 1967.) i beletristike; bio je profesor i učitelj u Zagrebu, Londonu i Washingtonu, glavni urednik izdavačke kuće Globus i književnog časopisa Naša knjiga, analitičar javnoga mnijenja i propagandist, profesionalni vozač, scenarist (epizode crtanih filmova Profesor Baltazar; Televizija UN), istraživač interkulturnih pitanja i kolumnist. Priređivao je i uređivao različite knjige (uključujući antologije i izbore školske lektire), pisao predgovore, kritike, recenzije i prikaze.

Prvu prozu objavio je kao gimnazijalac, na Radiju Zagreb krajem pedesetih, a 1973. dobio je za prvu tiskanu priču tada uglednu Politikinu nagradu. Objavio je više uspješnica za djecu te romane: "Trag u travi", 1984., "Trik", 1985., "Dokaz da je zemlja okrugla", 1987., "Biserje za Karolinu", 1997., "Partitura za čarobnu frulu", 1999., "Prevođenje lirske poezije – Romanetto Buffo", 2002., "Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat", 2003., "Kratka kronika porodice Weber", 1990., "Zapisi i vremena Nikice Slavića", 2007., "Patnje Antonije Brabec", 2008., "Zavičaj, zaborav", 2010., "Karusel", 2011., "Toranj kiselih jabuka", 2013., "Seroquel ili Čudnovati gospodin Kubitschek", 2015., "Šoferi", 2017., "Muškarac u žutom kaputu", 2018., te "Repriza", 2020.

Za roman "Zavičaj, zaborav" osvojio je prestižnu nagradu Meša Selimović za najbolji roman, nagradu Fran Galović za najbolje književno djelo zavičajne tematike i nagradu Kiklop za najbolji roman u 2011. Za roman "Muškarac u žutom kaputu" dobio je godišnju Nagradu Vladimir Nazor.

Ludwig Bauer

Dvostruki život Eve Braun

  • Fraktura 04/2022.
  • 320 str., tvrdi uvez s ovitkom
  • ISBN 9789533584539

'Dvostruki život Eve Braun' opisuje lice i naličje svakoga pojedinca u vrtlogu povijesnih promjena. Sudbine troje Bauerovih junaka savršeno reflektiraju osobne i društvene mijene, želju za moći ili bježanje od odgovornosti, istinsku empatiju i licemjerno bogaćenje na tuđoj patnji... dok se Ludwig Bauer i ovom knjigom potvrđuje kao majstor novopovijesnog romana u nas.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –