Međunarodni festival slikovnice OVCA U KUTIJI 2017.

Održava se
12.-15.09.2017.

Drugi međunarodni festival slikovnice OVCA U KUTIJI održat će se u Pazinu od 12. do 15. rujna s gostujućim programima u Poreču, Novigradu, Puli, Kopru, Karojbi, Cerovlju i Lupoglavu.

U okviru iznimno bogatog festivalskog programa najavljeni su književni susreti, likovne radionice, pripovjedna druženja, kazališna predstava, okrugli stol na temu čitanja, te svakodnevna predstavljanja knjiga koje su od 2005. do danas dobile nagradu i priznanje OVCA U KUTIJI za najbolju hrvatsku slikovnicu.

Organizatori festivala – Knjiga u centru iz Zagreba i Gradska knjižnica Pazin najavljuju  gostovanje pisca i ilustratora iz Litve, Kestutisa Kasparavičiusa, dobro poznatog svim ljubiteljima slikovnice u Hrvatskoj. Iz Njemačke stiže Quint Buchholz, autor koji će svoj bogat i osebujan umjetnički opus predstaviti na svome prvom gostovanju u Hrvatskoj. Corrado Premuda, autor iz Italije održat će promociju dvojezičnog izdanja svoje najnovije slikovnice „Ploveći u orahovoj ljusci“ koju je objavio u suradnji s ilustratoricom iz Pazina, Irinom Kivelom. Multimedijalni umjetnik iz Bosne i Hercegovine, Saša Škorić održat će zanimljivu književno-likovnu radionicu pod nazivom „Maska kao priča“. 

Uz program za djecu i mlade, priprema se i večernji program pod nazivom „Samo za odrasle“ na kojem će nastupiti autori iz Hrvatske, književnik Zoran Pongrašić i pripovjedačice Erika Kožić Katačić i Srebrenka Peregrin. U večernjem terminu bit će upriličeno i koncertno čitanje kazališnog teksta dramske spisateljice Milice Lukšić u izvedbi studenata Akademije dramske umjetnosti iz Zagreba. 

Prvi nacionalni festival slikovnice OVCA U KUTIJI udruga Knjiga u centru organizirala je 2014. godine u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom iz Osijeka. Suradnju je nastavila s Gradskom knjižnicom Pazin s kojom je rujna 2016. godine realizirala prvi međunarodni festival OVCA U KUTIJI na kojem je sudjelovalo petnaest autora ih Hrvatske, Kine, Irana, Njemačke, BIH i Srbije.

Pokrovitelji Drugog međunarodnog festivala slikovnice su ZANA (Zajednica nakladnika) i Grad Pazin.
 

Erika Katačić Kožić kemičarka je, pripovjedačica i spisateljica. Bavi se pripovijedanjem autorskih, narodnih i terapeutskih priča djeci i odraslima. Dio je književno-glazbenog sastava Didgpriče-Didgstories. Suosnivačica je i potpredsjednica udruge za promicanje kulture govorenja i kreativnog stvaralaštva, Vilinput. Kao pripovjedačica je gostovala u knjižnicama, vrtićima i književnim festivalima u Hrvatskoj. Volontira u udruzi Vestigium u Zagrebu gdje vodi pričaonice i kreativne književne radionice za djecu i odrasle.

Autorica je terapeutske priče o malom slonu koja je uvrštena u knjigu "Therapeutic Storytelling -101 therapeutic stories for children" (S. Perrow; Hawthorn Press, UK, 2012). Objavljena joj je terapeutska slikovnica "Medvjedica Marta i šareni planinski čaj" (Ibis-grafika; Zagreb 2016.), a u ljetnom broju časopisa "Facts and Fiction" (UK, 2017.) objavljena je njena bajka za odrasle "The Ascending Bride".
 

Corrado Premuda (Trst, 1974.) pisac je i novinar, autor kazališnih tekstova i umjetničkih kataloga. Među njegovim knjigama za djecu, koje su prevedene na nekoliko jezika su “Felici e contente” (Sretne i zadovoljne, 2013.) i “Un pittore di nome Leonor” (Slikar imena Leonor, 2015.). Njegova knjiga za odrasle, još neobjavljena u Italiji “Prematurità” objavljena je u Hrvatskoj pri Antibarbarusu s naslovom “Sazrijevanje” 2010. godine u prijevodu Anđele Galić.






 

Kęstutis Kasparavičius je tek nakon završetka srednje škole shvatio da jako želi nastaviti školovanje na Višoj školi za umjetnost. Tri je mjeseca crtkarao i razlijevao akvarele i upisao se. Bio je posljednji – šesnaesti. Unatoč tome na najvećem svjetskom Sajmu knjiga u Bologni, od dvije i pol tisuće radova, Kestutisovi su se našli među 80 najboljih – od 1987. do danas trinaest puta. Kęstutis razmišlja u slikama, riječi dolaze poslije. Kao film u boji – slijed događaja, kadrovi, boje, likovi. A onda – tekst. Istovremeno stvara nekoliko priča. Ako nema ideje, onda crta. Dok crta, neprestano dorađuje tekst. Za vrijeme stvaranja mijenjaju se i naslovi priča pa je tako jednom prilikom “Papiga” postala “Slon”. Mnoge knjige koje je sam napisao i ilustrirao prevedene su na brojne jezike, a Kestutis je za njih dobio brojne međunarodne nagrade.
 

Srebrenka Peregrin pripovijedanjem se bavi od malih nogu svoje djece, što će reći preko deset godina. Teoretska je znanja počela brusiti već na fakultetu, gdje je obranila diplomski rad na temu suvremenih funkcija likova iz bajki, a nastavila pohađajući i održavajući niz seminara. Pripovijeda što samostalno, što kroz suradnje – udruge Lotos i Vestigium, izdavačka kuća Ibis-grafika, Arheološki muzej, TZ grada Bakra i slično. Nastupa u knjižnicama, školama i vrtićima, na SF&F konvencijama i različitim kulturno-turističkim događanjima.

Niz godina također piše vlastite priče, od kojih je nekolicina objavljena u domaćim i stranim publikacijama. Sa svojom pričom "Crvene cipele za Anku" ovogodišnja je pobjednica natječaja metaFORA za kratku priču bajkovitoga sadržaja.
 

Quint Buchholz rođen je 1957. u Stolbergu, u Porajnju, a živi u Ottobrunnu pokraj Münchena. Nakon četiri semestra povijesti umjetnosti, prebacio se na studij slikarstva i grafike na umjetničkoj akademiji u Münchenu u klasi prof. Gerda Winnera. Od 1979. ovaj slikar i ilustrator radi za brojne njemačke i međunarodne nakladnike te je dosad ilustrirao više od četrdeset knjiga. Ilustrirao je knjige autora kao što su Elke Heidenreich, Friedrich Ani, Jostein Gaarder i David Grossman, ali i brojne vlastite tekstove, kao što su "Quintov život životinja" ("Quints Tierleben", 2012.) i "U zemlji knjiga" ("Im Land der Bücher", 2013.).

Surađuje s njemačkim i međunarodnim izdavačima, a povremeno radi i za kazalište. Od 1982. izlagao je slike na stotinjak samostalnih izložbi.

 

Zoran Pongrašić, književnik i dramski pisac, rođen je 1961. godine u Novoj Gradiški (a možda i 1963. u Reykjaviku), te u još nesvjesnom stanju prevezen u Zagreb, gdje je, bez nekih većih trauma, obavio odrastanje, borbu s prištićima i školovanje. Prvu samostalnu knjigu (zbirka priča „Razgovori s bratom“) objavljuje 1991. godine, a od tada mu je objavljeno preko dvadeset knjiga proze.

Uvršten je u više leksikona, antologija, zbornika, čitanki i udžbenika, a kao dječji pisac i u školsku lektiru (romani „Mama je kriva za sve“ i „Gumi-gumi ili djevojčica koja je preskočila nebesa“). Za takozvane odrasle ukoričeno mu je sljedeće: „Nespretna krila anđela“, „Čuvari sreće“, „Nije on težak, on je moj brat“, „Tko je ubio Djeda Mraza?“, „Konj zvan Cezar“, „Idi(j)ot“, „Četiri sprovoda i vjenčanje“, „Hi-fi fotelja“, „Čistači“, „Kako se Mislav Knjaz popeo na Venerino brdo“, „Ja, ja i Formula 1“ i „Sudari“. Preveden je na engleski, francuski, makedonski i portugalski jezik, te prilagođen na srpski.


Kompletan program sa satnicom kao i biografije svih gostiju festivala mogu se naći na Facebook stranici OVCA U KUTIJI, festival slikovnice.