Nore Verde : O ljubavi, batinama i revoluciji
O ljubavi, batinama i revoluciji
O ljubavi, o batinama, o revoluciji. O zastavama, o autanju, o autima. O eboli na vijestima, žlici u snovima, i plastičnim bocama na rock festivalu. Devet priča, devet glavnih ženskih likova; sve u ciglih devedesetak stranica.
Zbirka Nore Verde „O ljubavi, batinama i revoluciji“ sadrži više no što bi tanka knjižica, laka poput rizle, mogla sugerirati. Okvir zbirke je jasan: višeglasno žensko pismo, od ostarjelih profesorica, sredovječnih kućnih pomoćnica, maloljetnih alternativki, pa do, uže definiranih, „lezbijki umornih od svakodnevnog, višedecenijskog coming outa“, LGBT aktivistica, i lezbijke-alkoholičarke. Naglasak je dakle na homoseksualnoj manjini. Široko postavljeno višeglasno žensko pismo brzo se sužava na lezbijske priče; akronim „LjBR“ sasvim se dobro može uklopiti u akronim LGBT. Pri čemu je Revolucija gay parada u neprijateljskom okruženju, Ljubav riječ koja dominira Revolucijom i koja se koči na njenim transparentima, a Batine, kojima se muškarac obračunava s djevojčicom, su prva rodna lekcija. To je osnovni trokut tema i motiva. Osnovne koordinate „Ljubavi, batina i revolucije“.
Svoju prvu zbirku poezije Antonela Marušić, (1974., Dubrovnik) objavila je još sredinom devedesetih. Početkom ovog desetljeća, pod literarnim pseudonimom Nora Verde, objavljuje „Posudi mi smajl“, medijski predstavljen kao „prvi lezbijski roman“, a zatim i „Do isteka zaliha“, njegov prozni nastavak. Otprilike u istom razdoblju pojavilo se i nekoliko filmova s temama iz LGBT zajednice („Nije ti život pjesma s Havaja“ Dane Budisavljević, „Mima i Marta – aktivistički ljubavni film“ Damira Radića, „Još jednom“ Ane Opalić i Noaha Dalije Pintarića, „Afterlife“ Viktora Zahtile), a Dražen Ilinčić je objavio svoj „Berlinski ručnik“.
Nora Verde jedna je od središnjih osoba tog živog filmskog i literarnog autanja. Kao „rodonačelnica lezbijske proze“ zauzima nišu čiji društveni značaj nadilazi i značaj same literature. Proza Nore Verde je literarni izraz, ali i politički čin, čin društvenog aktivizma i borbe za ljudska prava. Ta dimenzija naglašena je već i u naslovu „O ljubavi, batinama i revoluciji“. Transparentskom, nabrajalačkom naslovu, nalik na političke i aktivističke fraze i slogane.
Okvir zbirke je pomalo prvoloptaški, likovi poput sredovječne kućne pomoćnice su u tom kontekstu višeglasnog ženskog pisma predvidljivi, a neke priče karakteriziraju isto tako predvidljivi, mehanički obrati (pa kućna pomoćnica koja čuva poslodavcima stan od provala dok su oni na moru na kraju bude sama žrtva provale i pljačke). No isplati se zaći malo dublje u tekst, i to ne samo stoga što je riječ o ženskom pismu, i uže, LGBT tematici i lezbijskoj prozi.
Zbirka Nore Verde ima svoju značajnu društvenu, političku i aktivističku dimenziju. To svakako treba naglasiti. No ne treba zanemariti ni literarnu dimenziju. I nikako previdjeti. Nije sve u društvenom i političkom aktivizmu, ima nešto i u literaturi.
Posudi mi smajl
Do isteka zaliha
Isplati se zaroniti ispod koncepta zbirke, ispod pojedinačnih priča, jer tu se nalazi mnoštvo uzbibanih, svjetlucavih literarnih fragmenata, motiva. Imamo naslovne motive ljubavi, batina i revolucije. No na njih naliježu i drugi motivi. Ljubav koju se poput konfeta razbacuje nad gay-paradom, kombinira se sa zastavama. S jedne strane je niz trobojnica, plava-bijela-crvena u raznim kombinacijama (hrvatskim, srpskim, slovenskim, ruskim), s druge je strane niz zastava duginih boja. Ograničena kombinacija nacionalnih boja suprostavljena je neoprostivom višku boja. Tako Revolucija dobiva svoju riječ (ljubav), svoje boje (dugine). I svoju frontu. Onu koja prolazi ulicama omeđenima zastavama, ali i onu koja prolazi kroz obitelj. Jer takva je to Revolucija. Počinje u roditeljskom domu, i završava u roditeljskom domu.
Tu se često vode i najžešće bitke, bratoubilačke. Uvijek s puno ljubavi, naravno, privrženosti i ovisnosti. Zbog čega se u Revoluciju ne odlazi bez obavijesti roditeljima, telefonskog razgovora o odlasku na gay-paradu, pozivu koji ne prolazi bez svađe, psovki, poklapanja slušalica: „ljutnje na daljinu“, jedinog što je nakon godina prepirki ostalo od odnosa.
Šireći spektar motiva Nora Verde u „LjBT“ uz autanje („cijeli jebeni život bavim se autanjem“, kaže junakinja) uključuje i aute. Tu dolazimo do najupečatljivijeg fragmenta zbirke. „Svi su oni imali problema s djecom, autima, roditeljima, bračnim drugovima, psima, mačkama i kreditima“, kazuje junakinja. „Ipak, najviše su govorili o djeci i autima. Ti njihovi auti stalno su se kvarili, djeca su se razbolijevala, imala ovih ili onih problema, sve je to nekako bilo povezano. Da nemam dijete, mogao bih bez auta, govorili bi.“
Mi možemo reći, da kad piše o autima Nora Verde podsjeća na autsajderske društvene opservacije mlade Tatjane Gromače ili mladog Roberta Perišića. I njih su zbunjivale slične građanske sheme. Zbunjuju i nezaposlenu djevojku koja vrijeme voli provoditi na skrovitom parkiralištu i ne zna voziti auto. Jer „ona nije imala ni dijete, ni auto, ni psa, ni mačku…“ Dakle, ni atribute svojstvene situiranim ženama (dijete, auto, pas), pa čak ni onaj svojstven onima koji ništa od toga nemaju (mačka).
Podvucimo crtu. Ljubav i revolucija, auti i autanje, zastave i mačke… motiva i tema ovdje ne nedostaje. Zbirka Nore Verde ima svoju značajnu društvenu, političku i aktivističku dimenziju. To svakako treba naglasiti. No ne treba zanemariti ni literarnu dimenziju. I nikako previdjeti. Nije sve u društvenom i političkom aktivizmu, ima nešto i u literaturi.
( Ovaj tekst koji se ekskluzivno objavljuje na portalu Moderna vremena zajednički je financiran od strane Modernih vremena i udruge za zaštitu prava nakladnika ZANA )
O ljubavi, batinama i revoluciji
- Sandorf 12/2016.
- 90 str., meki uvez s klapnama
- ISBN 9789533510088
- Cijena: 12.61 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro
Priče Nore Verde u knjizi 'Ljubav, batine i revolucija' sklapaju se u zanimljivu narativnu slagalicu. Ljubav, batine i revolucija, tri riječi-gromade, tri su tematska okvira unutar kojih se kreće devet protagonistica ove knjige. Ispisane iz pozicije onih koje se patrijarhatu opiru, prkose mu ili ga na bilo koji način remete, ove priče odbijaju svoje junakinje ostaviti na margini, već ih bacaju u samo središte borbe.