Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: MV Info • 11.10.2016.

Oni dolaze : Hrvatska na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu 2016.
Održava se
19.-23.10.2016.

Na Međunarodnom Sajmu knjiga u Frankfurtu, najvažnijoj svjetskoj godišnjoj manifestaciji posvećenoj knjizi, tradicionalno će se predstaviti Republika Hrvatska ove godine u organizaciji Ministarstva kulture RH i udruge Brod kulture iz Zagreba. Na sajmu, koji se održava od 19. do 23. listopada, u paviljonu 5.0, štand D123, Hrvatska će nastupiti s nizom kulturnih programskih aktivnosti; promocijama knjiga hrvatskih autora, razgovorima s autorima, urednicima, novinarima i dr.

Tradicionalno, na Sajam u Frankfurt iz cijelog svijeta pristižu izdavači, nakladnici, agenti, vlasnici autorskih prava, filmski producenti, knjižari, autori, prevoditelji kako bi zajedno surađivali i poslovali. Na Sajmu izlaže oko 7000 nakladnika iz više od 130 zemalja Svijeta. Prva dva dana Sajma posvećena su poslovnim susretima, a potom se otvara najširoj publici. Ukupno ga posjeti oko 300.000 posjetitelja i 10.000 novinara iz cijeloga Svijeta. Zemlja počasni gosti Sajma su Kraljevina Nizozemska i belgijska pokrajina Flamanska koje zajednički nastupaju uz slogan „Sve ovo dijelimo” (This is what we share).


Okosnica ovogodišnjeg nastupa Hrvatske u Frankfurtu je predstavljanje sedamnaest istaknutih hrvatskih nakladnika, te sedmero mladih autora koji će sebe i svoja djela predstaviti pod motom Oni dolaze – 7 veličanstvenih mladih autora: Zoran Antičević, Ružica Aščić, Katja Grcić, Ivan Jozić, Valent Pavlić, Iva Tkalec i Borna Vujčić. To je ujedno i tema ovogodišnjeg nastupa Republike Hrvatske pod geslom: „Hrvatska: povijest - kultura - život“.

Uz nakladnike i autore, Hrvatska će na moderno uređenom prostoru od 48 m2, u pet dana sajma predstaviti i hrvatski dizajn, kulturni turizam te svoje znamenitosti koje je kroz vizualni identitet štanda osmislila mlada nagrađivana dizajnerica Draga Komparak.


Na Sajmu sudjeluju sljedeći nakladnici: Alfa, Algoritam, Artizana, Dhar media, Evenio, Fraktura, Green Planet Travel, Hrvatska sveučilišna naklada, Kršćanska sadašnjost, Naklada Ljevak, Meandar Media, Naklada Pavičić, Naša djeca, Školska knjiga, Tekston, V.B.Z. i Verbum.

Hrvatski nastup na Sajmu knjiga pomogli su HEP, Badel 1862, Zagrebačka pivovara, Stock i Hrvatska turistička zajednica. Sve vijesti oko i sa Sajma knjiga u Frankfurtu pratite na Fb stranici: Sajam knjiga u Frankfurtu.
 


ONI DOLAZE – 7 VELIČANSTVENIH MLADIH AUTORA:

Zoran Antičević

Evanđelje tame Antičević Zoran

Zoran Antičević rođen je 1990. u Bihaću. Prvih sedam mjeseci života proveo je u domu za nezbrinutu djecu u Zenici. Posvojen je od oca Zdravka Antičevića i majke Rine Antičević dana 1. travnja 1991. godine. Djetinjstvo provodi u Poreču, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu.

Autor je zbirke poezije „Ljubav iz davnine“, koju je još kao srednjoškolac objavio 2008. godine, djela „Dolina stvaranja“ te romana ,,Evanđelje tame'' (2014). Scenarist je kratkometražnih filmova i pisac kolumni o problemima u svijetu. Sudionik je i suorganizator nekoliko humanitarnih akcija i aktivni član Matice hrvatske.

 

Ružica Aščić

Dobri dani nasilja Aščić Ružica

Prozu pišem jer je to najljepše utočište koje mogu imati, ali i način nošenja sa svime što me smeta u svijetu i što ne mogu ispraviti. Književnost je u isto vrijeme i bunt i pristajanje na to da su stvari ostanu nepromijenjene. Pisanje je tumačenje svijeta samome sebi i hvatanje ukoštac s onim neizrecivim, najdublje zakopanim i najstrože čuvanim dijelom sebe.

Ružica Aščić rođena je 1987. godine u Travniku, a odrasla je u Daruvaru. Diplomirala je novinarstvo i povijest na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Dobitnica je nagrade ‘Ulaznica’ za kratku priču. Dvostruka je dobitnica nagrade ‘Marin Držić’ za drame ‘Košnice’ i ‘U meni raste’. 2014. godine za rukopis "Dobri dani nasilja" osvojila je nagradu ‘Prozak’.

Katja Grcić

Nosive konstrukcije Grcić Katja

"Postoje stvari u životu za koje nemamo racionalno obrazloženje. Pisanje je, rekla bih, jedna od njih. Pišem zato jer pišem. Očito u meni postoji potreba za takvim oblikom komunikacije, kako sa samim sobom, tako i s čitateljima. Inspirira me život, ne postoji neko posebno vrelo na kojem se „napajam“. Pisanje je za mene poput disanja, ne razmišljam o tome zašto to radim, a opet znam da mi je nužno i da bez njega ne bih mogla.“ tako o sebi i svom pisanju kaže Katja Grcić.

Katja je diplomirala  njemački i engleski jezik i književnost na Filozofskom Fakultetu u Zadru, a usavršavala se na Sveučilištu Karl Franz u Grazu te na Institutu za prevoditelje i tumače u Beču. Prvu zbirku pjesama ‘Nosive konstrukcije’ objavila je prošle godine a pojedine pjesme prevedene su joj na poljski, češki i slovenski jezik. Osim poezije piše i prozu te dramske tekstove. Aktivna je i kao moderatorica književnih večeri, koordinatorica kulturnih događanja te suradnica brojnih manifestacija i festivala. Živi u Splitu i radi kao predavač, prevoditelj i turistički vodič.

Ivan Jozić

Muška svinja Jozić Ivan

„Zašto pišeš o ljubavi“ pitaju Ivana Jozića iako njegova "Muška svinja" nije (samo) ljubavna knjiga. Pogotovo zato što su Ljubav, Smrt, Vjera, Filozofija i još pokoji „teškaš“ tema gotovo svake knjige (a i umjetnosti!) od Altamire naovamo. Pisanje (iz perspektive „umjetnika novog doba“) za njega je obrađivanje poznatih tema iz nekog drugog, novog rakursa. Svako umjetničko stvaranje je vrsta distorzije (jer se radi o osobnom pogledu), a što je taj pogled iščašeniji, začudniji, tim bolje, jer je tim i teže. Zato vjerujem da će te naše grandiozne riječi poput Ljubavi, Smrti, Samoće ostati česta tema svake umjetnosti, pa i pisane: nadajmo se na zadovoljstvo čitatelja.

Ivan Jozić rođen je u Zenici 1981. godine. Za svoje pripovijetke nagrađivan je na više domaćih i regionalnih natječaja. Djela su mu uvrštena u nekoliko antologija i publikacija a živi, radi i piše u Zagrebu.

Valent Pavlić

Evanesco Pavlić Valent

Pišem zato što imam patološku potrebu svoje tjeskobe podijeliti s drugima. Prije sam bio mišljenja da taj čin ima katarzičan učinak na autora. Odnedavno više nemam tih zabluda.

Valentin Pavlić rođen jr u Zagrebu 1985. godine. Titulu magistra Francuskoj jezika i književnosti i Povijesti umjetnosti stekao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno je zaposlen u svojstvu kustosa u Hrvatskom muzeju arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zbirka priča "Evanesco" njegovo je prvo objavljeno djelo.

"Evanesco" (lat. nestajanje) je književni eksperiment u kojem kroz devet fikcijskih priča ispituje valjanost vlastite narativne teorije. Sa svakom novom pričom postaje sve jasnija slojevitost sadržaja, skromno svedenog na jednu riječ koja predstavlja zajednički nazivnik osobnih preokupacija i pripovjednih polazišta.

Iva Tkalec

100% društveni uzgoj Tkalec Iva

Njezina zbirka „100% društveni uzgoj“ je knjiga o ljudima, a o sebi i njoj kaže: „Često me pitaju o čemu pišem, uvijek odgovaram – o ljudima. To je zbirka od petnaestak priča koje govore o tome kakvi smo, kakvi ne bi trebali biti i kakvi postajemo. Ali i o tome kakvi bi mogli biti kad bi poželjeli. Mnogi zbirku nazivaju distopijskom, no ja je ne vidim kao takvu. Vidim je kao djeliće male slagalice koja se slaže u neku čudnu izokrenutu sliku modernog društva. Fascinira me ta tema, problemi koje smo stvorili, neprirodni slojevi nehumanosti koje uporno dodajemo, sebičnost koju njegujemo.“

Iva Tkalec dobitnica je nagrade Prozak za 2013. godinu  za najbolji neobjavljeni prozni rukopis autora do 35 godina. Trenutno piše roman, a kada ga ne piše i ne pije čaj, piše jedini hrvatski blog o čaju - „Čajne kronike“!  Vodi i udrugu „Polja kulture“ za promicanje kreativnosti, književnosti i kulture. Vodi programe „Pričljiva čajanka“ i „Medina čitanka“ u Varaždinu, kojima afirmira nepoznate i mlade autore iz srednjih škola.

Borna Vujčić   

Nužno zlo Vujčić Borna

Pišem zato što vjerujem da nemam drugih značajnih talenata, pa tako ni drugog izbora. Ovo nije laka struka; iako je kuckanje po tipkovnici svakako manji fizički napor od kopanja kanala, takav radnik odloživši lopatu barem ne mora strepiti hoće li itko otkupiti njegov kanal; je li takva vrsta kanala danas aktualna, hoće li se naći itko da mu treba baš takav kanal, i na koncu, hoće li se taj kanal uopće ikome svidjeti: prolaznicima koji ga vide i o njemu sude zdravoseljački, ili pak strogim kanalskim kritičarima.

Borna Vujčić  je rođen 1993. a živi, radi i piše u Zagrebu. Po zanimanju je dramaturg, a piše o i za kazalište. U studenom 2015. objavio roman ‘Nužno zlo’ koji pleše na potezu između alegorijskog i romana za mlade.

– Program nastupa Hrvatske na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu 2016. –

** Na Sajmu knjiga u Frankfurtu dio hrvatskih nakladnika i autora nastupit će mimo "službenog" nacionalnog štanda, jer za Zajednicu nakladnika i knjižara HGK u Paviljonu 3.0, štand H6 izložbeni je prostor zakupila Hrvatska gospodarska komora i već tradicionalno na njemu će izlagati mahom nakladnici iz Grupacije nakladnika hrvatske dječje knjige. Na žalost, zbog očito nikad do kraja jasno definirane i osmišljene strategije nastupa hrvatskih nakladnika i autora na inozemnim knjižnim sajmovima, njihov ovogodišnji nastup odvija se bez potpore iz Ministarstva kulture.

Utoliko bi bilo vrijeme da se skupni nastupi hrvatskih nakladnika i autora u Frankfurtu do određene razine objedine, što ne znači da se ne bi mogli i dalje odvijati na različitim lokacijama (paviljoni 3.0 i 5.0), jer im ne treba nametnuti unificiranost ali bi bilo poželjno poticati komplementarnost trenutno "odvojenih" nastupa, od uspostavljanju organizacijskih poveznica pa do pojedinih sadržajnih "provodnica".

Jer tek bi sinergija trenutno dva međusobno nekoordinirana nastupa opravdavala zajednički nazivnik "Hrvatska na međunarodnom Sajmu knjiga u Frankfurtu". (op.ur.)
 

– Komentari –

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –