Predstavljanje Knjige praznika Marka Pogačara
Održava se
08.06.2021. u 20h
08.06.2021. u 20h
"Knjiga praznika", nova knjiga Marka Pogačara bit će predstavljena u utorak 8. lipnja u 20 sati, u parku ispred zagrebačke Bookse.
Uz autora knjigu će predstaviti pjesnikinja Monika Herceg, pjesnik i književni kritičar Tomislav Augustinčić i izvanredni profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Tomislav Brlek.
Urednik rukopisa Branislav Oblučar o knjizi piše:
"Knjiga praznika Marka Pogačara zbirka je vrtoglave, fantazmagorične pjesničke proze u kojoj autor iskušava svjetotvoračke potencijale pjesničkog jezika. Knjiga nas upoznaje s opskurnim svijetom vrištine, njegovim fantastičnim žiteljima i njihovim običajima. Pozornicom defiliraju životinje i utvare: susrećemo ježeve i svrake, Krvavog Kosovela i pijanog kočijaša Chara, visidjedove i poskoke, Noćobdije i Sirotane. Praznici pritom služe kao crvena nit kojom se povezuju fragmenti ovoga košmarnog mozaika, dok su njihova imena i načini proslave žarište ekscentričnosti Pogačarove imaginacije: vriština je svijet u kojem se primjerice slave Morestaj, Dan divljih trešanja, Dan drskih krušaka u DDR-u i pruskim pokrajinama, Četvrtak i Novi dan. Političke implikacije ideje praznika prigušene su, ali sveprisutne; na tipično pogačarovski način postavljeni smo pred dileme: 'Može li jezik postati omča?' i 'Eshil ili egzil: to je pitanje'."
Kada je u pitanju ideja i nastanak knjige, riječima Marka Pogačara:
"Neka vrsta zametka Knjige praznika nalazi se u jednoj pjesmi iz Crne pokrajine, u kojoj 'šume praznici bivših država'. Otad me to kopka. Inicijalna ideja bila je sačiniti svojevrstan katalog nekad zaista postojećih, 'rashodovanih' državnih praznika: popis bi, samo u okviru dvadesetog stoljeća na prostoru mog odrastanja, u času nadmašio opseg ovakve knjige. Imao sam i nekoliko sasvim različitih strategija njihovog raspisivanja. U procesu su se 'realni' praznici uglavnom premetnuli u 'imaginarne'. A gotovo posvemašnja apstrakcija te podjele postala je jednim od temelja knjige. Taj je odmetnuti, divlji kalendar zatim za sobom povukao i konture pripadajućeg svijeta, likove/aktante, meandre uokolo toga središnjeg toka. Za ovu, i manje-više svaku drugu pjesničku knjigu, presudno mi je važan njen specifični glas. Jednom kad sam ga našao i povjerovao mu, slijedio sam ga, i činilo mi se da bolje funkcionira u proznom slogu. Trebala mi je rečenica, njezina ulančanost, ritam pluga, ili teretnog vlaka. Ova knjiga iz temelja gradi svoj svijet i nisam htio da naglasak bude na pojedinim ciglama, nego na cjelini zida, koji tu fresku nosi. Klasični stihovi činili su mi se kao prevelika distrakcija, izlog narcisoidnog karaktera pojedinih slika i sintagmi, za kojeg u ovom konceptu nije bilo mjesta."
Knjiga je objavljena u biblioteci Prijatelji, zajedničkoj biblioteci Bookse i Multimedijalnog instituta.