Predstavljanje novog broja časopisa za književnost 'Quorum'

Održava se
05.11.2009.

U zagrebačkoj Knjižnici Ivana Gorana Kovačića (Ulica grada Vukovara 35) u četvrtak 5. studenog 2009. u 20 sati održat će se predstavljanje novog broja časopisa za književnost "Quorum".

Novi broj predstavljaju urednici Miroslav Mićanović, Slađan Lipovec i Marko Pogačar, poeziju čita Nela Milijić, a najavljen je i gost iznenađenja.

Novi svezak "Quoruma (1/2-2009)" otvara tematski prilog o Andreju Nikolaidisu, s kojim je porazgovarao Kruno Lokotar, a njegova djela detaljno je analizirao Saša Ćirić. Poeziju u Quorumu objavljuju Maja Klarić, Nela Milijić, Drago Glamuzina i slovenski pjesnik Brane Mozetič, dok su kratkim prozama zastupljeni Blaž Sviličić, Krešimir Pintarić i Zoran Pilić. Quorum u ovom broju predstavlja “jednog od najuzbudljivijih autora američke indie književnosti”, Jessea Balla, a Tvrtko Vuković na primjeru interpretacije Cesarićeve lirike nastavlja sa svojom “(de)konstrukcijom reprodukcije discipliniranih tijela u hrvatskom obrazovnom sustavu” pod naslovom Tko je u razredu ugasio svjetlo.

Temat Overdose na granici koji je priredio Andrej Mirčev donosi dnevnike o eksperimentiranju s drogama koje su u gotovo stoljetnom rasponu ispisivali Géza Csáth, Walter Benjamin, Klaus Mann, Anais Nin i Dejan Nebrigić. Kritičarske prakse ispisuju Boris Postnikov, Saša Ćirić, Marjan Čakarević, Marko Pogačar i Zoran Roško.

I ovim brojem časopis "Quorum" opravdava svoj kultni status i među čitateljima i među autorima, i u Hrvatskoj i u regiji.

Osim novog broja, bit će predstavljen i tematski broj o autopoetikama, za koji glavni urednik Miroslav Mićanović kaže:

“Autopoetičkim tekstovima htjeli smo dobiti rječnik književnosti devedesetih i nadolazećih godina, vidjeti na koji način protagonisti književne scene sagledavaju vlastiti rad, gdje ga smještaju, saznati koje su nosive ideje i bitne teme pokretači njihovih svjetova, o što se upiru i što smatraju svojom sretnom razlikom, kakav im je odnos spram drugih pisaca i njihovih iskustava, spram teorije i na koji način čitaju i razumiju kritike, koje diskurzivne prakse i koji su drugi umjetnički fenomeni predmet njihova interesa. Kakav je njihov odnos prema suvremenicima, filmu i kazalištu, glazbi i likovnosti, stripu… Što je za njih pisanje i što su oni pisanju?

Htjeli smo dobiti popis imena drugih pisaca (umjetnika), djela (književnih i svih drugih potpisa) koji su u dijalogu s pozvanim autorima. Htjeli smo, uostalom, da su u tom samoopisivanju i ispisivanju dogodi i ono nešto neočekivano, kao što se, inače, očekuje od dobrog teksta; da nadiđe narudžbu ili horizont očekivanoga. Vjerovalo se da u pisanju tekst nadilazi i ruku i misao onoga koji piše.”