Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Najava • Piše: I.P. - MV • 22.05.2009.

Promocija knjiga Slavoja Žižeka
Održava se
23.05.2009.

U sklopu Subverzivnog filmskog festivala, u subotu 23. svibnja u 12:00 sati, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Dvorana 7)
održat će se promocija knjiga Slavoja Žižeka: "Paralaksa" (Izdanja Antibarbarus, 2009) i "Bog na mukama/Obrati apokalipse" (Ex Libris, 2008).

Sudjeluju: Boris Gunjević, Željko Tanjić, Žarko Paić, Srećko Horvat i Slavoj Žižek.


Slavoj Žižek / Boris Gunjević, "Bog na mukama / Obrati apokalipse" (Ex Libris, 2008.)

I prije nego što izlazi englesko izdanje knjige The Monstrosity of Christ, dijalog Slavoja Žižeka i teologa Johna Milbanka, u Hrvatskoj izlazi dijalog Slavoja Žižeka i hrvatskog teologa Borisa Gunjevića u knjizi Bog na mukama / obrati apokalipse. Nije pretjerano reći da se ova knjiga bavi sudbinom čovječanstva, prošlošću i budućnošću, a prvenstveno sadašnjim trenutkom čovječanstva, razapetog na eshatološkom razboju između "barbarstva" i "civilizacije", "pada" i "iskupljenja".

Ključni akteri pritom su "Zapad" i "Istok", kršćanstvo i druge velike monoteističke religije (židovstvo i islam), te kapitalizam i liberalna demokracija. O svemu tome raspravlja se na visokospekulativnoj razini, ali također i na primjerima koji su prijemčivi i čitateljima koji nisu upoznati sa svim onim teorijama koje leže u podlozi Gunjevićevih i Žižekovih teorijskih uvida.

Slavoj Žižek, "Paralaksa" (Antibarbarus, 2009.)

"Paralaksa", naslovni pojam ove knjige koja predstavlja krunu dosadašnjeg Žižekovog rada, standardno se definira kao prividno pomicanje nekog objekta (promjena njegove pozicije u odnosu na neku pozadinu), uzrokovano promjenom promatračkog položaja koja pruža novu perspektivu. Filozofski gledano, promatrana pojava nije "subjektivna", zbog činjenice da isti objekt koji postoji "tamo vani" vidimo sa dva različita stajališta ili točke gledišta. "Epistemološka" promjena u subjektovoj točki gledišta uvijek može odražavati "ontološku" promjenu u samom objektu. Žižek svoju Paralaksu dijeli u tri dijela: stelarna (Zamke ontološke razlike), solarna (Nepodnošljiva lakoća ne-bivanja) i lunarna (Prema politici suptrakcije).

Pojednostavljeno, Žižek se u knjizi bavi brojnim paralaksama, to jest antagonizmima naših stajališta o stvarnosti koja nas okružuje i pritom ni u kojem trenutku nije suhoparan, već se maestralno služi općim mjestima pop-kulture kako bi ilustrirao neka intelektualno vrlo specifična mjesta suvremenosti, koja crpe svoju tradiciju još iz antičke filozofije: pitanja etosa, morala, vjere, ideologije, spolnosti, Dobra i Zla...

Ukoliko osjećate potrebu "odmaka" od lažnosti svakodnevice kakva nam se servira putem masovnih medija, Žižek funkcionira poput kutije prve pomoći. Dok se polako umotavate u Möbiusove zavoje njegovih misaonih koncepata, iz stranice u stranicu početi ćete osjećati blagotvorno slobodno bujanje vlastitih misli o svijetu u kojem živimo, ali na poseban, "paralaktički" način...

Predavanje Slavoja Žižeka „Kinematografija kao organ Kulturne revolucije“ održat će se u subotu: 18.00 sati / kino Europa
www.subversivefilmfestival.com

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –