PROMOCIJE: Profilov štand Interliber
Održava se
10.11.2006.
10.11.2006.
Posljednja dva dana Interlibeta, u petak i subotu, na Profilovom štandu, paviljonu 5, štand 1d, biti će predstavljene knjige Lane Biondić, Igora Mandića, Zlatka Crnkovića i Ivana Kušana, Nikole Batušića, i Mihajla Pantića. U petak, 10. studenoga u 18 sati Lana Biondić će potpisivati svoju novu knjigu «Nova knjiga Lane Biondić». U subotu se u 12 sati dešava predstavljanje Profilovih biografskih uspješnica, a u 18 sati, promocija knjige «Žena u muškim cipelama», Mihajla Pantića.
Petak, 10. studenoga u 18 sati, «Nova knjiga Lane Biondić»
Potpisivanje knjige i susret s autoricom
Subota, 11. studenoga u 12 sati, predstavljanje Profilove biografske uspješnice 2006!
Knjige: «Sebi pod kožu» Igora Mandića», «Oko Sljemena i globusa» Zlatka Crnkovića i Ivana Kušana te «Na rubu potkove» Nikole Batušića
Subota, 11. studenoga u 18 sati, Mihajlo Pantić, «Žena u muškim cipelama»
Knjigu će, uz autora, predstaviti Miljenko Jergović i Velimir Visković.
Mihajlo Pantić rođen je u Beogradu 1957. Tu je završio cjelokupno školovanje, uključujući i doktorat na Filološkom fakultetu s temom iz južnoslavenske komparatistike (modernističko pripovijedanje u Srba i Hrvata). U književnosti je debitirao početkom 80-ih godina, od prvog časa paralelno kao pripovjedač i književni kritičar, da bi u kasnijim godinama objavio preko trideset knjiga studija, eseja, književnih kritika i antologija, te sedam knjiga kratkih priča/novela, od kojih su neke, poput «Vondera u Berlinu», «Novobeogradskih priča» ili zbirke «Ako je to ljubav» (Andrićeva nagrada, 2004) postale bestseleri i stalno doživljavaju nova izdanja, što je istinski presedan u vremenima isključive dominacije romana i nefikcionalne proze.
To je vjerovatno zato što je Pantić, premda je, kao i svi najvažniji predstavnici njegove generacije iz 80-ih, usvojio iskustvo i praksu postmodernizma (bio je u tim godinama agilni suradnik časopisa Quorum), u osnovi ostao bazični pripovjedač čehovljevske provenijencije, kome je prva misao pripovijedati živo i zanimljivo, ispričati neku interesantnu priču iz svakidašnjeg života. Njegove priče, iako krcate literarnim aluzijama, uvijek svjedoče neposredno, gradsko iskustvo i zapravo ih sve objedinjuje pokušaj da se u malim ritualima obezličene svakodnevice, među anonimnim ljudima koje opsedaju vječite teme sudbine, nesnađenosti, ljubavi i smrti, otkrije neki viši smisao, što će iskupiti njihove neobećavajuće živote.
U knjizi «Žena u muškim cipelama» sačinjen je presjek iz novijih faza Pantićevog rada (novobeogradska trilogija: Novobeogradske priče, Sedmi dan košave, Ako je to ljubav) koje su, prema jednodušnom stavu čitalačke publike i kritike, reprezentativan primjer nove, a stare dobre kratke priče u koju kao u kakvo jezičko skladište staje sve ono vrijedno što o životu još treba reći.
Velimir Visković