Tko kroji novo ruho Zajednice nakladnika i knjižara?

Zajednica nakladnika i knjižara pri HGK

Početkom ove godine na snagu je stupio novi Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori, prema kojem velika većina nakladnika i knjižara sada više nisu obvezni plaćati članarinu HGK, ali samim činom registracije tvrtke automatizmom i dalje (p)ostaju članice HGK. Dakle, sada se mogu odlučiti za neplaćanje ili za dobrovoljno plaćanje članarine ukoliko procjene da im biti članicom Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK (dalje u tekstu ZNK) donosi neke koristi, poput dodatnih servisnih usluga HGK, povoljnijih uvjeta nastupa na sajmovima i manifestacijama koje ZNK (su)organizira itd. No, izgleda da iz perspektive većeg broja malih nakladnika i knjižara povećanje s dosadašnjih obaveznih minimalnih 504,00 kune na novi, sada dobrovoljni minimalac od 1.800,00 kuna godišnje članarine nije bila dovoljno primamljiva opcija (u smislu pripadajućih bonus poslovnih paketa), jer do trenutka pisanja ovog teksta tek je 40-ak nakladnika i knjižara odlučilo plaćati članarinu HGK i zadržati, prema novim regulama HGK, mogućnost djelovanja i pravo glasa (odlučivanja) u ZNK.

Prisjetimo se, ZNK pri HGK inicijalno je nastala iz prvotnog organiziranja nakladnika i knjižara u sklopu Zagrebačke gospodarske komore sredinom 1990-ih, te je krajem 90-ih prerasla u nacionalnu, krovnu asocijaciju knjižarske i nakladničke industrije. Od njenih prvih početaka, prvenstveni zadatak ZNK bio je bavljenje problematikom nakladničke i izdavačke te knjižarske djelatnosti i poticanjem njihovog razvoja, fokusirajući se na tri grupe aktivnosti: na promjenu zakonodavstva u vezi poboljšanja stanja nakladničke djelatnosti i knjige, na usklađivanju međusobnih odnosa u grafičkoj, izdavačkoj i knjižarskoj djelatnosti i sudjelovanju i organizaciji sajmova knjiga.

U javnosti je to ponajviše komunicirano pa i percipirano kroz (su)organiziranje i nastupanje na domaćim ili inozemnim knjižnim sajmovima. ZNK je uglavnom brojila (barem na papiru) nešto više od 150 članica, iako je u pravilu tek trećina njih (ili čak i manje) koliko-toliko aktivno djelovalo u radu Zajednice, ako ništa drugo dolazilo barem na godišnje skupštine. Na žalost, unatoč sada već četvrtstoljetnom djelovanju, ZNK nije nikada zaživjela kao samostalni pravni subjekt tj. neovisna profesionalna strukovna organizacija nakladnika i knjižara, ostala je pri HGK koristeći neke njezine resurse (npr. poslovnog tajnika/cu, tehničko organiziranje sajmova...), ali i propuštajući se profesionalizirati, zaposliti pokojeg profesionalca u operativi, što bi smanjilo ovisnost o volonterskim kapacitetima izabranih predsjednika, potpredsjednika, članova Vijeća...

Posebno je važno istaknuti da je ZNK u svom početku bila zamišljena kao krovno udruženje, koordinacija više djelatnih udruženja iz područja nakladničko-knjižarskog sektora, no u praksi se pretvorila u najšire predstavničko tijelo branše, po principu "svi rogovi u istoj vreći" – i nakladnici (knjiga i udžbenika) i knjižari, i mali i srednji i veliki...

Novi Zakon o HGK (i naknadne uredbe) te njihova obvezujuća provedba mogli bi drastično promijeniti dosadašnji organizacijski model i smisao strukovnog organiziranja hrvatskih nakladnika i knjižara. Na izbornoj sjednici koja će se održati u četvrtak, 30. lipnja 2022. u HGK, kao prvo će se vidjeti koliki je konačni trenutni omjer onih koji su se odlučili na plaćanje članarine HGK, što im prema prijedlogu novog Poslovnika ZNK (kojeg prvo tek treba usvojiti!) donosi zadržavanje prava glasa i djelovanja/odlučivanja u ZNK te pravo na konzumiranje nekih pogodnosti, npr. na sajmovima i sličnim akcijama u organizaciji ZNK HGK.

Sve se  dodatno zakompliciralo svibanjskom odlukom Upravnog odbora HGK o prvoj izbornoj sjednici udruženja i zajednica HGK od 9. svibnja 2022., prema kojoj se broj glasova članova na prvoj izbornoj sjednici ZNK (kao i ostalih komorskih zajednica), u svrhu donošenja poslovnika o radu udruženja, utvrđuje prema gospodarskoj snazi svake pojedine članice, odnosno prema skupinama za plaćanje članarine u skladu s Odlukom o financiranju Komore, i to prema sljedećim pragovima:

• 2 glasa za I. skupinu članica HGK koji plaćaju mjesečnu članarinu od 150,00 kuna;
• 4 glasa za I. skupinu – mjesečna članarina od 300,00 kuna;
• 12 glasova za II. skupinu – mjesečna članarina od 1.083,00 kuna;
• 40 glasova za III. skupinu – mjesečna članarina od 3.973,00 kuna.

Prema pravilima koja je donijela HGK na izbornoj sjednici ZNK mora se po tom ponderiranom glasanju donijeti odluka o načinu glasanja u budućem djelovanju ZNK, a onda prema toj odluci usvojiti i novi Poslovnik o radu ZNK koji se donosi većinom glasova prethodno prijavljenih i prisutnih članova udruženja.

U pripremi sjednice članovima su poslani i neki "alternativni" prijedlozi glasanja, od onog starog 1 tvrtka 1 glas, ponderiranog ovisno o gospodarstvenoj snazi tvrtki (1 tvrtka ima 2, 4, 12 i 40 glasova) pa do modificiranog ponderiranog modela (1 tvrtka ima 1, 2, 3 ili 4 glasa), te njihovoj kombinaciji ovisno o tome glasa li se na skupštini ili u Vijeću ZNK, kao njenom glavnom operativnom tijelu. O tim modelima će se, dakle, raspravljati i glasati u prvom dijelu izborne sjednice 30. lipnja.

Dakle, ne samo da je pretežiti dio hrvatskih nakladnika i knjižara (doduše, vlastitim izborom) ostao bez prava glasa a možda i bez mogućnosti djelovanja u ZNK bez prava glasa (prema prijedlogu Poslovnika), već ukoliko se kroz izglasavanje novog Poslovnika "amenuje" model ponderiranog glasanja i za budući rad ZNK tj. odbaci dosadašnji, uz neke manjkavosti demokratičniji model odlučivanja prema načelu 1 tvrtka članica – 1 glas, tada to znači da već samo nekolicina najvećih (ili u kombinaciji x velikih + y srednjih), gospodarstveno najsnažnijih članova ZNK (kojima ponderirana metoda donosi odlučujuću prevagu u broju glasova u odnosu na veliku većinu ostalih malih pa i srednjih članica) mogu donijeti i takav oblik poslovnika koji će im omogućiti (ako tako požele!) da lako preglasavaju sve ostale članice na skupštinama/sjednicama ili sjednicama Vijeća ZNK, te da ubuduće donose odluke kakve u prvom redu njima odgovaraju (ako tako požele i prethodno se međusobno oko njih dogovore!), a onda na taj način određuju i budući smjer djelovanja čitave ZNK. Naravno, ovakav scenarij se ne bi trebao dogoditi, idealno bi bilo da u ZNK prevladava sklad, no ipak nismo od jučer, i kako se ono veli – "bolje sprječiti nego liječiti!".

Način ponderiranog glasanja kakvog se dosjetila HGK nametnuti svim komorskim zajednicama na njihovim inicijalnim izbornim sjednicama, vjerojatno nastojeći da se od HGK napravi manje inkluzivnu a više ekskluzivnu organizaciju, je naprosto - loš. Bila bi potpuno pogrešna odluka makar i samo formalno omogućavanje (jer možda se zloporaba lošeg modela i nikad ne realizira u praksi, ali čemu uopće bilo kome i bilo kada, danas ili sutra, davati priliku?) "gospodarski snažnijoj" manjini, koja je u znatnom dijelu ionako svojevrsni paralelni svemir u bavljenju knjigom (jer se njihova gospodarstvena moć najčešće zasniva na izdavanju udžbenika ili bavljenjem dodatnom tj. komplementarnom tiskarskom djelatnošću ili znatnijom prodajom neknjižne robe), da nametne svoj pogled na knjižni biznis i svoje prakse onima koji čine cca 80 % preostalih ali "gospodarski slabijih" članica ZNK (koje se pak bave klasičnim nakladničko-knjižarskim biznisom).

Ako će se inzistirati na prihvaćanju ponderiranog modela glasanja lako bi se moglo dogoditi da se ZNK u četvrtak 30. lipnja 2022. na svojoj izbornoj plenarnoj sjednici nakon 25+ godina definitivno raspadne, jer većina nakladnika i knjižara ipak smatra da je dosadašnji model 1 tvrtka 1 glas i dalje prihvatljiv, da je dio već duže tradicije ZNK, i da je praksa do sada pokazala da "mali" zapravo nikad nisu bili u poziciji da nešto nametnu "velikima" koji su ionako uvijek i vodili ZNK. Jer, daleko od toga da je ZNK i do sada ravnopravno uvažavala interese svih svojih članica, a naročito se to odnosi na (ne)ravnopravno tretiranje knjižarske djelatnosti (pogotovo neovisnih knjižara), no tim je važnije da se napokon u ZNK uspostavi neki zdraviji balans interesa članica, od najmanjih do najvećih.

Mogućnost da "velika" manjina preuzme predstavljanje praktično svih ostalih naročito je osjetljivo pitanje jer se Zajednica nakladnika i knjižara se sve ove godine pojavljivala i kao partner u razgovorima s Ministarstvom kulture i medija, Ministarstvom znanosti i obrazovanja, raznim resornim ministarstvima i agencijama, HBOR-om, vlastima lokalnih zajednica, kao i "običnim" partnerskim dionicima knjižnog sektora (pisci, prevoditelji, knjižničari...), zagovarajući modele potpore knjižnoj branši i uopće status knjige u društvu. Moguće je da će nedavne promjene u funkcioniranju HGK u još većoj mjeri udaljiti većinu nakladnika i knjižara od ZNK (a bilo je za to sasvim dovoljno razloga i prije!), a zbog osipanja članstva ZNK gubi ako ne legalnost a ono dosadašnji kakav-takav legitimitet predstavljanja sveukupne nakladničko-knjižarske branše.

Može li se dogoditi da nezadovoljnici novim načinom funkcioniranja ZNK unutar HGK napokon krenu kakvo drugo brojnije i utjecajnije strukovno-interesno udruživanje, i to izvan HGK, te da se malo po malo i neka nova udruženja uključe u komunikaciju s resornim ministarstvima? I da se sve rasprši na mnogo nekoordiniranih interesa i projekata? Sve je moguće, no ipak su male šanse da se to dogodi u nekoj skorijoj budućnosti, pa da se onda i ZNK transformira u ono što je prvotno trebala i biti – koordinacija više različitih raznorodnih udruženja nakladnika i knjižara.

I sasvim osobno pojašnjenje za kraj. Još nedavno sam mislio da mi je, nakon toliko propuštenih šansi da hrvatska knjižna branša napokon evoluira, postalo sasvim svejedno što će se dalje događati s Zajednicom nakladnika i knjižara. Štoviše, i distancirao sam se od nje. Zapravo sam i dalje više kritičan prema njoj nego li sklon aplaudiranju za neke manje pomake na bolje. Ali, dokle god nisu pokrenuti alternativni modeli organiziranja knjižne branše Zajednicu nakladnika i knjižara treba održati i koliko je moguće unaprjeđivati, pa makar još neko vrijeme pod skutima HGK. Čak je i takvu kakva jest, prečesto nedjelotvornu i sporu, s premalo sluha i osjećaja za sudbinu brojnih malih nakladnika i knjižara i s tek malim naznakama popravljanja na bolje u posljednjim godinama, ima smisla očuvati, i sprječiti bilo kakvu mogućnost njezine instrumentalizacije. Pogotovo od strane onih koji u njezinoj sada već ne tako kratkoj povijesti nisu niti prstom mrdnuli da već odavno postane bolja i učinkovitija.

VAŽNA DOPUNA: 

Izborna sjednica Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK izabrala novog/starog predsjednika – Slavka Kozinu

Na višesatnoj sjednici Zajednice nakladnika i knjižara (ZNK) pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) izabrano je novo vodstvo zajednice. Novi/stari predsjednik je Slavko Kozina iz nakladničke kuće Naša djeca, a njegov zamjenik je Zvonimir Čimić iz Znanja. Izabrano je i novo Vijeće ZNK, kao i novi Poslovnik o radu. Opširnije u izvještaju.