Vlada RH usvojila Nacionalnu strategiju poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine
Napokon smo dobili Nacionalnu strategiju poticanja čitanja! Usvojena je na današnjoj sjednici Vlade RH, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek objavila je tu vijest novinarima tek koji sat kasnije na mini presici u Ministarstvu kulture.
Na taj način ova je Vlada napokon dovršila proces koji je trajao punih pet godina, i koji su i prethodne Vlade imale priliku zgotoviti barem godinu-dvije ranije, ali u ovom trenutku je ipak najvažnije da je ovaj važan strateški dokument usvojen, i da je postavljen okvir unutar kojeg bi Hrvatska trebala graditi društvo koje uvažava knjigu u svim njezinim fazama, od trenutka kada se stvara pa do trenutka kada napokon završava kod onih kojima je od prvog trenutka i namijenjena - čitateljima, od onih tek potencijalnih i najmlađih pa do starijih dobnih skupina.
Nadajmo se da će Nacionalna strategija poticanja čitanja pridonijeti razvoju kulture čitanja i omogućiti što većem broju pripadnika hrvatskog društva čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem.
Podsjetimo se... slijedom zaključaka sudionika konferencije „Poticanje čitanja: njemačka iskustva i hrvatske perspektive“ koju je 25./26. listopada 2012. organizirao Goethe-Institut Kroatien, bila je pokrenuta inicijativa za osnivanje službenog tijela Republike Hrvatske sa zadaćom poticanja čitanja. Knjižni je sektor alarmirao nadležne državne institucije svjestan da kola sve brže klize nizbrdo i da je krajnji čas da se zaustave prije nego se nepovratno sunovrate.
Jer, pad interesa za knjigu i čitanje, promijenjeni načini čitanja u digitalnom okruženju i nedostatna kompetencija pismenosti od svakog društva zahtijevaju da se sustavno i strateški bavi pitanjima kulture pismenosti. Budući da u Hrvatskoj do sada nije postojala strategija razvoja kulture čitanja i pismenosti, bilo je nužno izraditi strateški dokument koji će povezati i uskladiti djelovanje svih čimbenika u nizu od autora, preko knjige do čitatelja.
Inicijativa je tada bila upućena na adrese Ureda Predsjednika Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, i u njoj su predstavnici knjižnica, akademskih institucija, nakladnika i strukovnih udruga ukazali na kontinuirano slabljenje interesa za čitanje, te shodno tome ponudili mini akcijski plan za prevladavanje nezavidne situacije. Jedna od predloženih mjera bilo je i donošenje Nacionalne strategije poticanja čitanja.
Tadašnja ministrica kulture Andrea Zlatar Violić napokon je u veljači 2014. godine imenovala Povjerenstvo za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja sa zadatkom izrade Strategije, koje je glavninu posla oko izrade Strategije odradilo do kraja 2014. godine, u ožujku 2015. godine tekst Strategije usaglašen je sa stručnim službama Ministarstva kulture, a krajem travnja 2015. Strategija je dana na javnu raspravu koja je trajala od 23. travnja do 20. svibnja 2015., nakon koje je izrađena i završna verzija NSPČ koja je još morala proći kroz verifikaciju cijelog nizu s njom povezanih resornih ministarstava i agencija, planiranje i odobravanje financijskog okvira neophodnog za njezino provođenje i dočekati završni čin usvajanja na Vladi.
Pad interesa za knjigu i čitanje, promijenjeni načini čitanja u digitalnom okruženju i nedostatna kompetencija pismenosti od svakog društva zahtijevaju da se sustavno i strateški bavi pitanjima kulture pismenosti.
Ostvarivanje vizije Strategije koja glasi: „Hrvatsko društvo razumije ulogu čitanja u razvoju pojedinca i društva te specifičnosti čitanja u određenoj životnoj dobi, u skladu s tim konkretno djeluje i prihvaća odgovornost za poticanje čitanja i sâmo čitanje“ ostvarit će se tijekom idućih pet godina provedbom aktivnosti i projekata putem Akcijskog plana provedbe Strategije 2017. – 2022., i to trima ključnim strateškim ciljevima:
(1) uspostavljanje učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju
(2) razvoj čitalačke pismenosti i poticanje čitatelja na aktivno i kritičko čitanje
(3) povećanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala.
Ciljevi Strategije realizirat će se, unutar razdoblja predviđenog za njezinu provedbu, putem 15 specifičnih ciljeva i 42 mjere, za što će se osigurati mehanizmi praćenja te evaluacije njezinih učinaka, kako bi se uspostavio sustavan društveni okvir za podršku čitanju.
Provest će se znanstvena istraživanja koja će donijeti nove spoznaje važne za poticanje čitanja, uspostaviti sustav distribucije informacija, poticati međusektorsko povezivanje i suradnja svih institucionalnih i izvaninstitucionalnih sudionika na području poticanja čitanja te provesti nacionalna kampanja poticanja čitanja.
Razvoj čitalačke pismenosti i osposobljavanje čitatelja za aktivno i kritičko čitanje ostvaruje se putem nekoliko prioriteta (specifičnih ciljeva). Osmišljavanjem i provedbom Strategije poticat će se programi čitanja djeci u ranoj i predškolskoj te u školskoj dobi (osnovna i srednja škola) kao i u radu s odraslima. Jednako tako osnaživat će se suradnja svih sudionika uključenih u programe poticanja čitanja.
Osiguravanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala strateški je cilj koji se ostvaruje sustavnim ulaganjem u pisce, ilustratore i prevoditelje te u njihovo djelovanje, potporom nakladničkoj i knjižarskoj djelatnosti, povećanjem produkcije i dostupnosti knjige putem svih vrsta knjižnica, povećanjem produkcije i dostupnosti čitalačkih materijala za osobe s poteškoćama u čitanju na uobičajen način, ulaganjem u nove naslove, dostupnošću i vidljivošću e-knjiga te besplatnih digitalnih sadržaja.
Sredstva potrebna za realiziranje Nacionalne strategije poticanja čitanja osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu na razdjelima Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Ministarstvo kulture osiguralo je sredstva u iznosu od 500.000,00 kuna godišnje za 2017. i 2018. godinu te 1,000.000,00 kuna za 2019. godinu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja za dio mjera ove Strategije osiguralo je 276.033 kune za 2017. godinu, 441.908,00 kuna za 2018. i 413.409,00 kuna za 2019. godinu.
Planira se i financiranje putem sredstava Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.