Siniša Matasović u svojoj se prvoj zbirci pjesama pod naslovom "Sisak se uspješno pretvara da spava" predstavlja kao jasno profiliran pjesnik prepoznatljive poetike. Poezija je to ispovjednog karaktera, iskazivana u prvome licu, kolokvijalnoga stila i pomalo "luzerskog" i "kulerskog" životnog stava. Lirski subjekt je deziluzionirani, još uvijek mladi muškarac, u velikoj mjeri podudaran sa samim pjesnikom, koji pobraja razne manjkove, "nepravilnosti", izvrnutosti, besmislenosti svih razina postojanja – od samoga sebe, ljubavnih odnosa, društvenih nepravdi, upropaštenosti i besperspektivnosti vlastita grada, kriminalnog političkog iluzionizma, zagađenosti prirode te hladnoće i praznine svemira. 

(...)

Matasović se pokazuje kao zreo pjesnik koji, uz svoju jasnu osebujnost, izražava i neke poetičke osobine koje imaju širu generacijsku radijaciju. Naime, još od kraja devedesetih godina prošloga stoljeća u hrvatskome je pjesništvu jedna od dominantnih struja bilo takozvano stvarnosno pjesništvo, koje je možda preciznije i šire imenovano odrednicom neoegzistencijalizma. U toj poeziji, najčešće narativnog, kolokvijalnog i antimetaforičkog karaktera, "narcistički" lirski subjekt suočava se s konkretnim i površnim fenomenima svakodnevice, a vlastita egzistencija, kojoj je jedini sadržaj konzumiranje takve svakodnevice, ukazuje mu se kao besciljna, lišena svake dublje logike, rezignirana.

Takvu, u mnogim inačicama ponavljanu i već zamornu poetsku situaciju u određenoj mjeri je modificirao i razbudio, primjerice, Robert Roklicer s do kraja zaoštrenim crnim humorom i krajnjom kritičnošću prema svim društvenim konvencijama pa tako i prema stvarnosti koju su „stvarnosni“ pjesnici uglavnom rezignirano deskribirali. 

Siniša Matasović nije toliko radikalan kao Roklicer, no po nekim se karakteristikama odvaja i od "stvarnosnika", a to su asocijativno, čak i digresivno vođenje poetske naracije, kombiniranje crnohumornog viđenja zbilje sa znatnijim izletima u isfantazirane motive i situacije, vrednovanje prirodnoga areala kao moguće protuteže svekolikoj zagađenosti ljudske i tehnološke stvarnosti, naglašenija refleksija lirskog subjekta koja hotimice završava u apsurdnim misaonim čvorovima.

Opet, Matasovićev stil pisanja nedvojbeno je posve razgovoran, obilježuje ga neposrednost, osobnost, prirodnost, emotivnost, nezavršene rečenice, digresije, poštapalice, kao i kolokvijalizmi, vulgarizmi, žargonizmi. No takva kolokvijalnost, narativnost, izravnost, čak hotimična izražajna "sirovost", više nije odlika samo nekakve "stvarnosne" poezije, već je to postao širi stilski standard mnogog mlađeg hrvatskog pjesništva, koje je očišćeno od bilo kakve pjesničke dekorativnosti, bila ona tradicionalistički retorična ili hipermetaforična u poeziji označiteljske scene.

Zato možemo zaključiti da je Siniša Matasović pjesnik vlastite i osebujne logike, no istodobno i svojevrstan znak u kojemu se mogu prepoznati općenitije poetičke tendencije, važne za novu, tek nastupajuću generaciju našega pjesništva. 

Davor Šalat

Siniša Matasović rođen je 1980. godine u Sisku, gdje i živi. Poeziju i prozu piše od 2008. godine. Također je član Matice hrvatske i zagrebačke pjesničke tribine Jutro poezije. U sisačkom ogranku Matice hrvatske aktivan je kao član Predsjedništva ogranka i kao član uredništva časopisa Riječi. U prostoru ogranka moderira i vodi poetska okupljanja poznata pod nazivom Stihovnica Siska.

Svoju prvu zbirku poezije "Sisak se uspješno pretvara da spava" objavio je 2015. godine u nakladi spomenutog ogranka MH. Matasović je ranije svoje radove objavljivao u književnim časopisima i zbornicima autora diljem Hrvatske nakon što je na raznim književnim natječajima uvršten u nagrađene i pohvaljene autore. Zapaženi je akter hrvatske slam poetske scene. Na prvom službenom prvenstvu države u slamu održanom u lipnju 2015. godine postao je viceprvak Hrvatske.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.