Kratke priče, crtice, poetizirana sjećanja, poetske minijature povezane gradom. Grad kao poveznica retrospektive prvih pedeset autoričinih, od ranog djetinjstva i sjećanja na prvo stupanje ljudske noge na Mjesec u kontekstu paralelnih zbivanja, od tzv. „svjetski relevantnih“ do susjedu životno bitnih. Opisi nekih lokacija koje su bile „žive“, a sada ih više nema, Zagrepčanki i Zagrepčana koji su obilježili grad svojim životom, velikim i malim djelima. Običaji koji su iščezli, moda, navike koje su odjenule novo ruho ili su sasvim izopčene.

"Zagrebalica" donosi sjećanja Silvije Šesto na izgubljena vremena, lokacije, ljude. Krećući iz rodnog zrinjevačkog epicentra preko stare Vlaške do Maksimira, te na približnoj udaljenosti čineći zagrebački krug na preostale strane svijeta i života, izvlači neke zaboravljene osjećaje neodvojive od događaja, ljudi... i... autorskih fotografija Zagreba fotografkinje Ane Šesto. 

Zbirka „Zagrebalica“ nudi spoj eseja, kratkih priča, poetskih zapisa i aforističkih formi, a sve u počast Zagrebu kakav je nekad bio, kakav je sada, s posebnim (esejističkim) potkama što se zapravo u međuvremenu zbilo.

Prozno navođenje na određene lokacije, prizivanje „stalnih“ likova koji su, poput spomeničke građe, utkani u srce grada i povezivanje s lirskim dionicama potaknutim eruptivnim emocijama, navode na pomisao kako je autorica izmještena u neki dalek kraj, jer intenzitet prisjećanja i žalovanja za sukusom neeklektičkog, već pravog grada u nekim je dionicama izuzetno intenzivan.

Red kratke priče, kratkog eseja, lirske potkrijepe i nizanja činjenica koje su usidrene u sjećanja, te iznalaženje načina „kako ih privezati“ novom poretku stvari, čini vrlo mudru strukturu, te je na sasvim nov način omage autorice gradu koji voli i u kojem je rođena.

Robert Mlinarec

Silvija Šesto rođena je 1962. godine u Zagrebu. Objavila je desetak knjiga za odrasle, od kojih su neke "Ester i bageri", "Omčoglavci", "Dramatično", "Bolja polovnjača"… Objavila je četiri knjige poezije te mnoštvo knjiga za djecu i mlade. Od njih su najpoznatije "Vanda", "Debela", "Tko je ubio Pašteticu?", "Bum Tomica" i "Bum Tomica 2". Za roman "Debela" osvojila je 2001. nagradu Ivana Brlić Mažuranić. Na dodjeli nagrada Grigor Vitez dobila je posebno priznanje za ukupan doprinos otvaranju prostora književnosti za djecu i mlade u 2017. godini.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.