"Kjel, crna labud-ptica" romantična je bajka o crnom labudu, ljubavi i prijateljstvu Želimira Hercigonje i ilustratorice Ane Kadoić.

"Kjel, tako se zove naš crni labud, nije bio svjestan da se izdvaja od drugih ptica svojega jata. Mladi je labud toliko plijenio ljepotom da su srca slobodnih labudica ustreptala pri svakom pogledu na savršenu crnu pojavu."

U Hercigonjinim bajkama često je uočljiva obilna uporaba elemenata neoromantizma, a uočavamo i izražajne elemente s povremenom anakronom stilskom romantičarskom patetikom, kao i opisivanje prizora optimalne idile. U tom dijelu svojega stvaralaštva, u kojem je doživio popularnost i jezično-izražajnu afirmaciju, Hercigonja stvara deskripcije lirski raspjevanog, romantiziranog, gotovo neosecesijski nadograđenog estetskog okruženja.

U ovoj bajci naziru se scene Labuđeg jezera P. I. Čajkovskog, utjecaj Ružnog pačeta u izdvojenoj posebnosti sudbine crnog labuda, odjeci starih nordijskih saga i legendi.

U neoromantičnoj, vizualno uzbudljivoj dekoraciji pejzaža Hercigonja stvara svoju simboličnu priču o labudovima i preko nje naglašava potrebu osjećaja požrtvovnosti kao bitne sastavnice ljubavi.

Hrvojka Mihanović-Salopek

Želimir Hercigonja znani je i cijenjeni hrvatski pisac, ponajprije za djecu. Temeljnom je naobrazbom diplomirani pravnik te dugi niz godina radi u svojoj struci koja je počesto suhoparna, ali od nečega se mora i živjeti, zar ne?! Član je dviju umjetničkih udruga: Hrvatskoga društva pisaca i Hrvatskoga društva književnika za djecu i mlade. Do sada je objavio tridesetak knjiga jer se književnim umjetničkim stvaralaštvom bavi već dvadesetak godina. Pet njegovih djela uvršteno je u lektirni popis djela za osnovnoškolce Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (Vodenjak i stara kruška, Prašnjavko, Poštar Zeko Brzonogi, Kjel – crna labud ptica i Tajni leksikon).

U slobodno se vrijeme već godinama druži s labudovima na jezerima na zagrebačkoj Savici i štiti ih te je bio prilično ponosan kada su ga jedne od najčitanijih hrvatskih tiskovina proglasile „šaptačem labudova“ i posvetile članak njegovu višegodišnjem druženju s tim prekrasnim kraljevskim pticama. U suradnji sa zagrebačkim Zoološkim vrtom i njegovom glavnom veterinarkom gđom Ingeborg svake godine sudjeluje u zbrinjavanju i liječenju povrijeđenih i bolesnih labudova.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.