"Kozmos" je jedna od najprodavanijih i najutjecajnijih znanstvenih knjiga svih vremena. U jasnom i pronicljivom stilu Carl Sagan otkriva nam Zemlju kao modri, dragocjeni svijet, nastanjen vrstom koja tek počinje shvaćati samu sebe i kreće na putovanje u golemo prostranstvo svemira. Razdoblje u kojem živimo predstavlja veliko raskrižje naše civilizacije – a možda i prekretnicu za našu vrstu – i kojim god putem pošli, naša je sudbina neraskidivo povezana sa znanošću. Razumjeti znanost za nas je toliko važno da o tome ovisi i naš opstanak; evolucija se pobrinula da uživamo u razumijevanju, jer oni koji razumiju imaju veće izglede za opstanak.

Prateći četrnaest milijardi godina kozmičke evolucije koja je od tvari oblikovala svijest, Sagan istražuje teme poput podrijetla života, razvoja ljudskog mozga, drevnih egipatskih hijeroglifa, svemirskih istraživačkih misija, sudbine Sunca, nastanka galaktika te ideja i pojedinaca koji su oblikovali modernu znanost. "Kosmos" je ujedno i priča o tome kako je čovjek, vođen znanošću i znatiželjom, počeo razumijevati svemir – i svoje mjesto u njemu.

Ovo novo, luksuzno izdanje obogaćeno je uvodom Ann Druyan, dugogodišnje Saganove suradnice, te predgovorom astrofizičara Neila deGrassea Tysona, jednog od najvažnijih suvremenih popularizatora znanosti. Knjiga sadrži i odabrane ilustracije u boji iz izvornog izdanja, što dodatno naglašava njezinu vizualnu i dokumentarnu vrijednost.

"Kozmos" je knjiga za sve koji žele razumjeti znanost ne samo kao skup činjenica, nego kao temeljnu priču o čovjeku, svemiru i odgovornosti znanja.

Sagan je znanstvene teme neprestano isprepletao s poviješću, antropologijom, umjetnošću i filozofijom, otkrivajući nam kako i zašto bismo trebali prigrliti sve one načine na koje znanost prožima i obogaćuje našu kulturu.
Neil deGrasse Tyson

U samo nekoliko godina Sagan je postao jedan od najcjenjenijih i najutjecajnijih popularizatora znanosti, čovjek koji uspijeva povezati tvar i povijest života s golemim prostranstvima svemira i vječnosti. A čini to s takvom lakoćom i elegancijom da vas, barem na trenutak, uvjeri kako nema ničega uzbudljivijeg ni važnijeg od razumijevanja svemira.
Chicago Tribune

Sagan vješto istražuje prošlost, sadašnjost i budućnost znanosti, suočavajući se s nezamislivom veličinom kozmosa u kojem postojimo.
Associated Press

Dobitnik Pulitzerove nagrade Carl Sagan sažima veličanstvenost svemira u jednu iznimnu knjigu. U tekstu punom lirične energije, on znalački spaja znanost i filozofiju te nas očarava čudom našeg opstanka među galaksijama.
Cosmopolitan

"Kozmos" je veličanstven i izazovan. Jedna od njegovih najvećih snaga jest način na koji povezuje današnja znanja i suvremenu znanstvenu metodu s njihovim povijesnim korijenima. Saganov entuzijazam, poetski uvid i književna vještina čine ovu knjigu iznimno čitljivom.
The Christian Science Monitor

Carl Sagan (1934. – 1996.), jedan od najutjecajnijih znanstvenika i popularizatora znanosti 20. stoljeća, bio je profesor astronomije i svemirskih znanosti na Sveučilištu Cornell, nositelj katedre Davida Duncana te ravnatelj Laboratorija za planetarna istraživanja. Imao je vodeću ulogu u NASA-inim misijama »Mariner«, »Viking«, »Voyager« i »Galileo«, za što je dobio NASA-inu Medalju za iznimna znanstvena dostignuća te međunarodnu astronautičku nagradu Prix Galabert.

Obnašao je i dužnost predsjedavajućeg Odjela za planetarne znanosti Američkog astronomskog društva, predsjedavajućeg Američke udruge za unapređivanje znanosti te predsjednika planetološkog odjela Američke geofizičke unije. Dvanaest godina bio je glavni urednik časopisa Icarus, vodećeg znanstvenog časopisa za istraživanje planeta.

Uz više stotina znanstvenih radova i popularnih članaka, Sagan je autor ili koautor niza knjiga, među kojima se ističu Kozmos (1980.), prema kojoj je snimljena istoimena televizijska serija, jedna od najgledanijih znanstvenih serija u povijesti, Zmajevi raja (1977.), Brocin mozak (1979.), Sjene zaboravljenih predaka (1992.), Plava točka u beskraju (1994.), Svijet progonjen demonima (1995.), zbirke eseja Koliko sunaca, koliko svjetova (1997.) te romana Kontakt (1985.). Godine 1975. dobio je Nagradu Joseph Priestley za »iznimne doprinose dobrobiti čovječanstva«, a 1978. Pulitzerovu nagradu za književnost.

Dobio je i Astronomsku nagradu Američkog astronautičkog društva te, 1994. godine, Odličje za javno dobro – najvišu nagradu Državne akademije znanosti – uz obrazloženje da »nitko nije tako uspješno približio čuda, uzbuđenja i radost znanosti široj javnosti kao Carl Sagan«.

Carl Sagan umro je u prosincu 1996. godine. U obrazloženju posmrtne nagrade Nacionalne znanstvene zaklade istaknuto je da su »njegovi darovi čovječanstvu bili neprocjenjivi«.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.