Stjepan Betlheim
Stjepan Betlheim : 1898.-1970. : Radovi, pisma, dokumenti
- Nakladnik: Antibarbarus
- Urednik: Ruth Betlheim, Gordana Lerotić
- 06/2006.
- 420 str., tvrdi uvez
- ISBN 9536160331
- Cijena: 29.20 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Stjepan Betlheim rođen je 1898. godine u Zagrebu. Njegovo ime vezuje se uz same početke psihoterapije/psihoanalize u nas. Nakon završenog studija medicine, psihijatrije i psihoanalize u Grazu, Beču, Parizu, Ziirichu i Berlinu, vraća se u Zagreb 1928. godine, gdje prenosi i primjenjuje stečena znanja u liječenju neurotičnih pacijenata i radi na popularizaciji psihoanalize. Iza drugog svjetskog rata osniva Psihoterapijski odjel na Neurološko-psihijatrijskoj klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu i vodi kolegij Medicinske psihologije. Umro je u Zagrebu 1970. godine. Ova monografija sadrži njegove radove, pisma i druge dokumente.
Monografija Stjepan Betlheim Radovi, pisma, dokumenti sadrži pet tematskih cjelina.
Eduard Klain, učenik Stjepana Betlheima, uvodi u monografiju svojim prisjećanjima i referira se kritički na izabrane članke. On ilustrira vrijeme i atmosferu razvoja psihoterapije i psihoanalize u gotovo pedesetogodišnjem razdoblju.
U "Sjećanjima", Eugenija Cividini-Stranić opisuje svoj odnos s profesorom Betlheimom, koji zrcali kako njezin osobni razvoj kao psihoterapeuta tako i razvoj psihoterapije.
Slijedi izbor članaka iz obimnog opusa Stjepana Betlheima. Iako su pisani prije nekoliko desetljeća i odražavaju tadašnje znanstvene spoznaje o funkcioniranju ljudske psihe, većina tih postavki vrijedi i danas. U izboru članaka predstavljeni su radovi koji će reprezentirati različita područja Betlheimova djelovanja, od najranijih radova iz neurologije do psihoterapijskih tehnika (hipnoze, grupne psihoterapije, analize snova u različitim tehnikama, kliničke slike neuroza prožete psihoanalitičkim spoznajama). Popularizacija psihoanalize također je u centru njegova zanimanja. Dio radova obrađuje organizaciju zdravstvene službe, ulogu liječnika primarne zaštite, organizaciju psihoterapijskog rada, od Psihoterapijskog odjela do Centra za mentalno zdravlje.
Stjepan Betlheim odrastao je u bilingvalnom okruženju što se vidi i u ovim tekstovima. Da bi radovi bili ujednačeni, budući da su nastali u rasponu od pedeset godina i prije objavljivanja nisu bili lektorirani, urednice izdanja napravile su male korekcije da bi postali čitljiviji, očekujući da će lektorske intervencije sačuvati autorove misli i stil.
Potvrde i pisma koja su preživjela, zalutala u knjigama, ladicama, u starom vojničkom sanduku, slučajno su otkrivana. Sanduk je sadržavao gomilu razbacanih poštanskih maraka koje je Betlheim 'neuredno' skupljao, razglednice i pisma psihoanalitičara (Karla Abrahama, Paula Schildera, Helene Deutsch), kao i ona koja su otkrivala njegove prijateljske i emocionalne veze te odnose u obitelji. Po nađenom materijalu čini se da se u nj ništa nije unosilo od 1949. godine, kad se Stjepan Betlheim s obitelji uselio u stan u Ulici kralja Zvonimira 26.
Izborom pisama željelo se približiti i vrijeme i ljude čije je mjesto u svijetu psihoterapije i psihoanalize poznato od prvih dana. Važno je i zanimljivo dopisivanje s Edith Jacobson, jer u njezinim pismima iščitavamo oživljavanje i rast staroga prijateljstva. Iz tih pisama saznajemo o dilemama, nesigurnostima, putovima u istraživanju određenih fenomena, ali i o sudbini zajedničkih kolega.
Na kraju slijedi i bibliografija Betlheimovih radova.
Monografija Stjepan Betlheim Radovi, pisma, dokumenti sadrži pet tematskih cjelina.
Eduard Klain, učenik Stjepana Betlheima, uvodi u monografiju svojim prisjećanjima i referira se kritički na izabrane članke. On ilustrira vrijeme i atmosferu razvoja psihoterapije i psihoanalize u gotovo pedesetogodišnjem razdoblju.
U "Sjećanjima", Eugenija Cividini-Stranić opisuje svoj odnos s profesorom Betlheimom, koji zrcali kako njezin osobni razvoj kao psihoterapeuta tako i razvoj psihoterapije.
Slijedi izbor članaka iz obimnog opusa Stjepana Betlheima. Iako su pisani prije nekoliko desetljeća i odražavaju tadašnje znanstvene spoznaje o funkcioniranju ljudske psihe, većina tih postavki vrijedi i danas. U izboru članaka predstavljeni su radovi koji će reprezentirati različita područja Betlheimova djelovanja, od najranijih radova iz neurologije do psihoterapijskih tehnika (hipnoze, grupne psihoterapije, analize snova u različitim tehnikama, kliničke slike neuroza prožete psihoanalitičkim spoznajama). Popularizacija psihoanalize također je u centru njegova zanimanja. Dio radova obrađuje organizaciju zdravstvene službe, ulogu liječnika primarne zaštite, organizaciju psihoterapijskog rada, od Psihoterapijskog odjela do Centra za mentalno zdravlje.
Stjepan Betlheim odrastao je u bilingvalnom okruženju što se vidi i u ovim tekstovima. Da bi radovi bili ujednačeni, budući da su nastali u rasponu od pedeset godina i prije objavljivanja nisu bili lektorirani, urednice izdanja napravile su male korekcije da bi postali čitljiviji, očekujući da će lektorske intervencije sačuvati autorove misli i stil.
Potvrde i pisma koja su preživjela, zalutala u knjigama, ladicama, u starom vojničkom sanduku, slučajno su otkrivana. Sanduk je sadržavao gomilu razbacanih poštanskih maraka koje je Betlheim 'neuredno' skupljao, razglednice i pisma psihoanalitičara (Karla Abrahama, Paula Schildera, Helene Deutsch), kao i ona koja su otkrivala njegove prijateljske i emocionalne veze te odnose u obitelji. Po nađenom materijalu čini se da se u nj ništa nije unosilo od 1949. godine, kad se Stjepan Betlheim s obitelji uselio u stan u Ulici kralja Zvonimira 26.
Izborom pisama željelo se približiti i vrijeme i ljude čije je mjesto u svijetu psihoterapije i psihoanalize poznato od prvih dana. Važno je i zanimljivo dopisivanje s Edith Jacobson, jer u njezinim pismima iščitavamo oživljavanje i rast staroga prijateljstva. Iz tih pisama saznajemo o dilemama, nesigurnostima, putovima u istraživanju određenih fenomena, ali i o sudbini zajedničkih kolega.
Na kraju slijedi i bibliografija Betlheimovih radova.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
