Michael Eric Dyson
U potrazi za Tupacom Shakurom
- Nakladnik: Informatorov biro sustav
- Prijevod: Mihaela Blagaić
- 11/2006.
- 167 str., meki uvez
- ISBN 953735704X
- Cijena: 21.10 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Prošlo je više od pet godina od njegova ubojstva, a Tupac Shakur je jednako voljen, osporavan i slavljen kao i za života. Posthumno objavljeni albumi, poezija i filmovi još uvijek pune vrhove top listi. Nadahnuo je bezbrojne kazališne predstave, novinske članke i Internet stranice. Tko je bio Tupac? Zašto nam je toliko bitan?
Michael Eric Dyson, «hip hop» intelektualac i autor hvaljenih knjiga o Malcolmu X i Martinu Lutheru Kingu, odlučio se ovaj put pozabaviti jednom od najintrigantnijih ikona našeg vremena. Njegova je knjiga slojevit portret kontroverznog umjetnika, a među intervjuiranim, osobama su Tupacova majka Afeni Shakur, Quincy Jones, Toni Morrison, Jada Pinkett Smith, John Singleton, Stanley Crouch, Vivica Fox i mnogi drugi.
Tupac je možda reprezentativna figura svoje generacije. U njegovom se nezaboravnom glasu čuju i vedra nada i očajničko beznađe, koji su obilježili krajnje točke hip hop kulture koju je prigrlio, kao i živote milijuna mladih koji su mu se divili i obožavali ga. Ali kako njegova legenda raste, Tupac izmiče povijesnoj perspektivi i biva uhvaćen u množinu slika iz čije se međuigre rađa njegov mit u hip hop kulturi. Sve teme koje su izašle na vidjelo u razgovorima u skladištu su bitne: snažna crnačka muževnost, spremnost da glasno progovori, žudnja za pažnjom, snažna poezija, thug imidž, poduzetnički pothvati, proročke izjave, njegova uloga pop ikone, potraga za autentičnim crnačkim iskustvom, iskrene poruke gradskoj sirotinji, nevjerojatna radna etika, neispunjeni potencijal, uzdizanje do statusa kakav ima Elvis i tuga prouzročena njegovom preranom smrću. U ovoj se knjizi bavim ovima ali i mnogim drugim temama.
U prvom dijelu knjige, «Okovi djetinjstva, mladenačka stremljenja», autor se bavi Tupacovim iskustvima iz djetinjstva i mladenačkim utjecajima. Njegova majka, Afeni, zauzima važno mjesto u njegovoj priči; opjevao ju je u pjesmi «Dear Mama« ali ju je jednako tako, zbog njezine ovisnosti o drogi i obiteljskoj nestabilnosti, podvrgnuo javnoj kritici prije nego što je pjesma objavljena. U drugom dijelu, «Portreti jednog umjetnika«, Dyson se prihvaća Tupacova umjetničkog poziva, jer je njegova slava prije i poslije svega rezultat njegove rap karijere. On nipošto nije bio najveći reper svih vremena, ali je možda najutjecajnija zvijezda koju je žanr dao. Bavi se Tupacovom ulogom u rapu, a posebno njegovim statusom najpoznatije i najkontroverznije rap zvijezde.
U trećem dijelu knjige, «Tijela i vjerovanja«, Dyson se bavi načinom na koji je Tupac u svojoj glazbi obrađivao velike teme poput roda, smrti, religije, patnje, sućuti te statusom crnog tijela u njegovoj umjetnosti i karijeri. Posebnu pažnju posvećuj mizoginiji u hip hopu, kao i Tupacovim vlastitim složenim pogledima na rod - posebno u svjetlu seksualnog zlostavljanja za koje je bio optužen, iako malobrojni vjeruju da je bio kriv - kroz prizmu onoga što nazivam femifobijom, okrutnim napadom na žene, koji nije karakterističan samo za geto već i za kulturu izvan njegovih granica.
U epilogu «Posthumne prisutnosti« autor ispituje utjecaj koji je Tupacova smrt imala na njegovu rastuću legendu te vjerovanje kako nije mrtav već i dalje živi na nekom tajnom mjestu. Traži odgovore na pitanja o tome kako je Tupac dobio status urbane legende, mučenika i sveca iz geta. Nadalje, raščlanjuje društvenu korist tvrdnje da je Tupac bilo što od navedenog, naročito za pristaše i sljedbenike koji su ga uzdigli do tog statusa. Tvrditi da je Tupac, kao jedan «thug», bitna figura, čak legenda, znači, među ostalim, uputiti kritiku društvu koje ga je uvjerilo kako je to jedini način da preživi. Tupacovo uzdignuće na razinu sveca iz geta istovremeno odražava očaj mladosti koja ga takvim proglašava i društva koje nema dovoljno svetaca kojima bi se mogli obratiti oni bez nade u našim zajednicama.
"Tupac Amaru Shakur jedan je od najbitnijih i najproturječnijih umjetnika koji su progovorili u okviru naše kulture i našoj kulturi. Divljenje i prezir koje osjećamo prema njegovom liku i djelu govori jednako mnogo o nama kao i o njemu. Ova je knjiga pokušaj prosudbe oba poriva i rezultat želje da se kaže nešto smisleno o urbanoj crnačkoj egzistenciji u posljednoj četvrtini dvadesetog stoljeća i na početku dvadeset i prvog".
Michael Eric Dyson
Michael Eric Dyson, «hip hop» intelektualac i autor hvaljenih knjiga o Malcolmu X i Martinu Lutheru Kingu, odlučio se ovaj put pozabaviti jednom od najintrigantnijih ikona našeg vremena. Njegova je knjiga slojevit portret kontroverznog umjetnika, a među intervjuiranim, osobama su Tupacova majka Afeni Shakur, Quincy Jones, Toni Morrison, Jada Pinkett Smith, John Singleton, Stanley Crouch, Vivica Fox i mnogi drugi.
Tupac je možda reprezentativna figura svoje generacije. U njegovom se nezaboravnom glasu čuju i vedra nada i očajničko beznađe, koji su obilježili krajnje točke hip hop kulture koju je prigrlio, kao i živote milijuna mladih koji su mu se divili i obožavali ga. Ali kako njegova legenda raste, Tupac izmiče povijesnoj perspektivi i biva uhvaćen u množinu slika iz čije se međuigre rađa njegov mit u hip hop kulturi. Sve teme koje su izašle na vidjelo u razgovorima u skladištu su bitne: snažna crnačka muževnost, spremnost da glasno progovori, žudnja za pažnjom, snažna poezija, thug imidž, poduzetnički pothvati, proročke izjave, njegova uloga pop ikone, potraga za autentičnim crnačkim iskustvom, iskrene poruke gradskoj sirotinji, nevjerojatna radna etika, neispunjeni potencijal, uzdizanje do statusa kakav ima Elvis i tuga prouzročena njegovom preranom smrću. U ovoj se knjizi bavim ovima ali i mnogim drugim temama.
U prvom dijelu knjige, «Okovi djetinjstva, mladenačka stremljenja», autor se bavi Tupacovim iskustvima iz djetinjstva i mladenačkim utjecajima. Njegova majka, Afeni, zauzima važno mjesto u njegovoj priči; opjevao ju je u pjesmi «Dear Mama« ali ju je jednako tako, zbog njezine ovisnosti o drogi i obiteljskoj nestabilnosti, podvrgnuo javnoj kritici prije nego što je pjesma objavljena. U drugom dijelu, «Portreti jednog umjetnika«, Dyson se prihvaća Tupacova umjetničkog poziva, jer je njegova slava prije i poslije svega rezultat njegove rap karijere. On nipošto nije bio najveći reper svih vremena, ali je možda najutjecajnija zvijezda koju je žanr dao. Bavi se Tupacovom ulogom u rapu, a posebno njegovim statusom najpoznatije i najkontroverznije rap zvijezde.
U trećem dijelu knjige, «Tijela i vjerovanja«, Dyson se bavi načinom na koji je Tupac u svojoj glazbi obrađivao velike teme poput roda, smrti, religije, patnje, sućuti te statusom crnog tijela u njegovoj umjetnosti i karijeri. Posebnu pažnju posvećuj mizoginiji u hip hopu, kao i Tupacovim vlastitim složenim pogledima na rod - posebno u svjetlu seksualnog zlostavljanja za koje je bio optužen, iako malobrojni vjeruju da je bio kriv - kroz prizmu onoga što nazivam femifobijom, okrutnim napadom na žene, koji nije karakterističan samo za geto već i za kulturu izvan njegovih granica.
U epilogu «Posthumne prisutnosti« autor ispituje utjecaj koji je Tupacova smrt imala na njegovu rastuću legendu te vjerovanje kako nije mrtav već i dalje živi na nekom tajnom mjestu. Traži odgovore na pitanja o tome kako je Tupac dobio status urbane legende, mučenika i sveca iz geta. Nadalje, raščlanjuje društvenu korist tvrdnje da je Tupac bilo što od navedenog, naročito za pristaše i sljedbenike koji su ga uzdigli do tog statusa. Tvrditi da je Tupac, kao jedan «thug», bitna figura, čak legenda, znači, među ostalim, uputiti kritiku društvu koje ga je uvjerilo kako je to jedini način da preživi. Tupacovo uzdignuće na razinu sveca iz geta istovremeno odražava očaj mladosti koja ga takvim proglašava i društva koje nema dovoljno svetaca kojima bi se mogli obratiti oni bez nade u našim zajednicama.
"Tupac Amaru Shakur jedan je od najbitnijih i najproturječnijih umjetnika koji su progovorili u okviru naše kulture i našoj kulturi. Divljenje i prezir koje osjećamo prema njegovom liku i djelu govori jednako mnogo o nama kao i o njemu. Ova je knjiga pokušaj prosudbe oba poriva i rezultat želje da se kaže nešto smisleno o urbanoj crnačkoj egzistenciji u posljednoj četvrtini dvadesetog stoljeća i na početku dvadeset i prvog".
Michael Eric Dyson
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
