Tihana Petrović Leš
Lepoglavsko čipkarstvo
- Nakladnik: Srednja Europa
- 10/2008.
- 181 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789536979592
- Cijena: 23.89 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga govori o nastanku i razvoju lepoglavskog čipkarstva te oblikovanju fenomena lepoglavske čipke od kraja 19. stoljeća do Drugoga svjetskog rata. Rezultat je višegodišnjih arhivskih i drugih istraživanja na izvornoj građi, ali i sačuvanim primjercima čipka.
Lepoglava se obično smješta u Hrvatsko zagorje, no već dugo to područje geografi smještaju u Podravinu. Lepoglava je mjesto uz rijeku Bednju podno Ivančice u kojem je 1400. godine sagrađen pavlinski samostan. Samostan je vjerski, kulturno i prosvjetno utjecao ne samo na svoju okolinu, nego i na cijelu Hrvatsku. Uz pavlinski se samostan vezuju temelji prosvjete i školstva u Hrvatskoj, ali i počeci čipkarstva u Lepoglavi. Čipka se radila u nekadašnjim okolnim selima, a današnjim djelovima same Lepoglave. Zanimljivo je da se izrada čipke zadržala samo u Lepoglavi, iako se u 19. i početkom 20. stoljeća radila i drugdje, u Međimurju, Posavini i Moslavini.
Ovo je prvi cjelovitiji prikaz lepoglavskog čipkarstva. Sintagma lepoglavsko čipkarstvo obuhvaća povijesni razvoj vještine izradbe čipke s obzirom na pojedince i ustanove koje su se bavile izradom nacrta, bavi se izrađivačima čipke, uglavnom ženama, zatim obuhvaća uporabu raznog pribora i pomagala, nazivlje, nacrte za izradu čipke, a bavi se i vidovima organiziranja čipkarske proizvodnje te načinima njezina predstavljanja.
Na temelju studije slučaja, a na primjeru lepoglavskog čipkarstva, u knjizi je prikazan proces konstrukcije proizvoda ukusom i namjenom prilagođenog građanskoj klasi. Naglasak je upravo na institucijama te na osobama, većinom ženama, koje su radile na organizaciji poduke u čipkarskoj vještini, prodaji i predstavljanju.
Osobita je pozornost posvećena tridesetim godinama 20. stoljeća i Danici Brössler, najvrsnijoj čipkarici i učiteljici koja je živjela u Lepoglavi.
Knjiga je opremljena izvrsnim ilustracijama primjeraka lepoglavske čipke. Cijeli je tekst knjige u prilogu objavljen u engleskom prijevodu.
Lepoglavsko je čipkarstvo, uz paško i hvarsko, uvršteno na listu zaštićene nematerijalne baštine Republike Hrvatske, a 2004. je predloženo i na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine.
***
Tihana Petrović Leš (1963.) rođena je u Markovcu Našičkom i školovala se u Našicama. Studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu etnologiju i arheologiju, a magistrirala je i doktorirala iz područja nacionalne etnologije. Radi na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju kao nastavnik u dodiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju.
Autorica je brojnih znanstvenih i stručnih tekstova, voditeljica je znanstvenih projekata, urednica dvadesetak znanstvenih i stručnih izdanja, autorica nekoliko izložaba, koscenaristica i suradnica u nekoliko dokumentarnih televizijskih emisija. Stručna je suradnica Festivala čipke u Lepoglavi.
Lepoglava se obično smješta u Hrvatsko zagorje, no već dugo to područje geografi smještaju u Podravinu. Lepoglava je mjesto uz rijeku Bednju podno Ivančice u kojem je 1400. godine sagrađen pavlinski samostan. Samostan je vjerski, kulturno i prosvjetno utjecao ne samo na svoju okolinu, nego i na cijelu Hrvatsku. Uz pavlinski se samostan vezuju temelji prosvjete i školstva u Hrvatskoj, ali i počeci čipkarstva u Lepoglavi. Čipka se radila u nekadašnjim okolnim selima, a današnjim djelovima same Lepoglave. Zanimljivo je da se izrada čipke zadržala samo u Lepoglavi, iako se u 19. i početkom 20. stoljeća radila i drugdje, u Međimurju, Posavini i Moslavini.
Ovo je prvi cjelovitiji prikaz lepoglavskog čipkarstva. Sintagma lepoglavsko čipkarstvo obuhvaća povijesni razvoj vještine izradbe čipke s obzirom na pojedince i ustanove koje su se bavile izradom nacrta, bavi se izrađivačima čipke, uglavnom ženama, zatim obuhvaća uporabu raznog pribora i pomagala, nazivlje, nacrte za izradu čipke, a bavi se i vidovima organiziranja čipkarske proizvodnje te načinima njezina predstavljanja.
Na temelju studije slučaja, a na primjeru lepoglavskog čipkarstva, u knjizi je prikazan proces konstrukcije proizvoda ukusom i namjenom prilagođenog građanskoj klasi. Naglasak je upravo na institucijama te na osobama, većinom ženama, koje su radile na organizaciji poduke u čipkarskoj vještini, prodaji i predstavljanju.
Osobita je pozornost posvećena tridesetim godinama 20. stoljeća i Danici Brössler, najvrsnijoj čipkarici i učiteljici koja je živjela u Lepoglavi.
Knjiga je opremljena izvrsnim ilustracijama primjeraka lepoglavske čipke. Cijeli je tekst knjige u prilogu objavljen u engleskom prijevodu.
Lepoglavsko je čipkarstvo, uz paško i hvarsko, uvršteno na listu zaštićene nematerijalne baštine Republike Hrvatske, a 2004. je predloženo i na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine.
***
Tihana Petrović Leš (1963.) rođena je u Markovcu Našičkom i školovala se u Našicama. Studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu etnologiju i arheologiju, a magistrirala je i doktorirala iz područja nacionalne etnologije. Radi na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju kao nastavnik u dodiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju.
Autorica je brojnih znanstvenih i stručnih tekstova, voditeljica je znanstvenih projekata, urednica dvadesetak znanstvenih i stručnih izdanja, autorica nekoliko izložaba, koscenaristica i suradnica u nekoliko dokumentarnih televizijskih emisija. Stručna je suradnica Festivala čipke u Lepoglavi.
Tihana Petrović Leš je etnologinja, redovita profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područje njezinih istraživanja su nacionalna etnologija i kulturna antropologija, organizirano kućno rukotvorstvo, kulturno-antropološka istraživanja tekstila i odijevanja te nematerijalna baština, osobito čipkarstvo.
Dobitnica je nagrade “Milovan Gavazzi” Hrvatskog etnološkog društva (2008.).
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
