Suzana Leček
Tihana Petrović Leš
Znanost i svjetonazor : Etnologija i prosvjetna politika Banovine Hrvatske 1939.-1941.
- Nakladnik: Srednja Europa
- 07/2010.
- 150 str., meki uvez s klapnama
- ISBN 9789536979764
- Cijena: 15.93 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
U međuratnoj se Hrvatskoj uz bok političkom pokretu ravnopravno vodila borba za vlastitu kulturu i identitet. Naime, u kontekstu opće "nacionalizacije društva" u Europi nakon Prvog svjetskog rata, jezik nacionalne ideologije postao je međunarodnim simbolom prepoznavanja, a "kulturna individualnost" političkim oružjem.
Za male nacije bez vlastite države (poput Hrvatske) kultura je najčešće bila i jedini način iskazivanja vlastitog identiteta. U ovom se istraživanju pokušalo pokazati na koji se način "kulturni nacionalizam" očitovao u Hrvatskoj i kako je utjecao na oblikovanje njenog nacionalnog i socijalnog identiteta.
Na primjeru prosvjetne reforme provedene u vrijeme Banovine Hrvatske (1939.-1941.) prikazan je složen suodnos ideologije i znanosti. Tada je Hrvatska seljačka stranka, nositeljica dominantne ideologije hrvatskog međuraća, prvi put dobila priliku svoje ideje provesti ne samo izvaninstitucionalno, nego i s pozicija državne uprave.
U središtu reforme našla se etnologija, koja je nadmašila dotadašnju "kraljicu" humanističkih znanosti, povijest, i postala glavnim prenositeljem nove ideologije u čijem je središtu bilo selo kao izvor kulturnog i nacionalnog identiteta. Etnologizocijom školstvo ona je svojim znanstvenim autoritetom zajamčila ispravnost novih ideja, prvenstveno nacionalnog samopoštovanja, te jednako važno međustaleške socijalne solidarnosti i osjetljivosti, ostvarujući tako svoju "nacionalnu misiju".
Istraživanje je pokazalo kako se usporedno s ideološkom "upotrebom znanosti", pri čemu je etnologija postajala glasnogovornicom i okvirom novog svjetonazora, odvijao i proces njenog izravnog utjecaja na hrvatsku seljačku ideologiju, što je etnologiji zajamčilo znanstveni dignitet, a ideologiji otvorenost nužnu za usvajanje složenog modernog identiteta.
Za male nacije bez vlastite države (poput Hrvatske) kultura je najčešće bila i jedini način iskazivanja vlastitog identiteta. U ovom se istraživanju pokušalo pokazati na koji se način "kulturni nacionalizam" očitovao u Hrvatskoj i kako je utjecao na oblikovanje njenog nacionalnog i socijalnog identiteta.
Na primjeru prosvjetne reforme provedene u vrijeme Banovine Hrvatske (1939.-1941.) prikazan je složen suodnos ideologije i znanosti. Tada je Hrvatska seljačka stranka, nositeljica dominantne ideologije hrvatskog međuraća, prvi put dobila priliku svoje ideje provesti ne samo izvaninstitucionalno, nego i s pozicija državne uprave.
U središtu reforme našla se etnologija, koja je nadmašila dotadašnju "kraljicu" humanističkih znanosti, povijest, i postala glavnim prenositeljem nove ideologije u čijem je središtu bilo selo kao izvor kulturnog i nacionalnog identiteta. Etnologizocijom školstvo ona je svojim znanstvenim autoritetom zajamčila ispravnost novih ideja, prvenstveno nacionalnog samopoštovanja, te jednako važno međustaleške socijalne solidarnosti i osjetljivosti, ostvarujući tako svoju "nacionalnu misiju".
Istraživanje je pokazalo kako se usporedno s ideološkom "upotrebom znanosti", pri čemu je etnologija postajala glasnogovornicom i okvirom novog svjetonazora, odvijao i proces njenog izravnog utjecaja na hrvatsku seljačku ideologiju, što je etnologiji zajamčilo znanstveni dignitet, a ideologiji otvorenost nužnu za usvajanje složenog modernog identiteta.
Tihana Petrović Leš je etnologinja, redovita profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područje njezinih istraživanja su nacionalna etnologija i kulturna antropologija, organizirano kućno rukotvorstvo, kulturno-antropološka istraživanja tekstila i odijevanja te nematerijalna baština, osobito čipkarstvo.
Dobitnica je nagrade “Milovan Gavazzi” Hrvatskog etnološkog društva (2008.).
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
