Dunja Jutronić
Splitski govor od vapora do trajekta : Po čemu će nas pripoznavat
- Nakladnik: Naklada Bošković
- 06/2010.
- 476 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789532631203
- Cijena: 59.73 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga koja je pred čitateljem znanstvena je analiza današnjega splitskoga govora. Vrlo je važno naglasiti da ova knjiga ne govori o prošlosti, osim što se ponegdje u objašnjenjima obraća prošlosti, jeziku Marka Marulića ili Marka Uvodića. Dakle, onaj tko misli da je Marulićev ili Uvodićev splitski bio pravi splitski, neće o tome ništa naći u ovoj knjizi.
Bez obzira na to kako ćemo nazvati današnji splitski govor, gradski vernakular, gradski koine, razgovorni ili urbani idiom, ovdje prikazujem što se u njemu u razdoblju od pola stoljeća promijenilo, što se mijenja, kako se mijenja, a i zašto se mijenja na takav način.
Analiza počinje od splitskog koji znamo, od Smojina splitskog, i vodi nas do današnjih dana. Vjerojatno će biti različitih primjedaba, pa čak i prigovora, na to čiji se splitski u ovoj knjizi analizira. Već mi je prijateljski rečeno da sam široko obuhvatila splitski govor, koji izgleda kao prava rendgenska snimka u rasponu od književnika i novinara do glumaca, liječnika i sportaša. Upravo je to cilj ove analize. Neki će smatrati da splitski mlađih naraštaja više i nije splitski. Moje je stajalište drukčije. Sve što čujemo u Splitu jest splitski, a cilj je ove analize da detaljno ustanovimo kakav je taj današnji splitski i da objasnimo zašto je takav.
Knjiga se sastoji od šest dijelova. Prvi dio posvećen je jeziku starijeg naraštaja, drugi dio jeziku srednjeg naraštaja, a treći dio jeziku mlađeg i/ili najmlađeg naraštaja. Četvrti je dio na određeni način središnji jer predstavlja diskusiju o varijablama koje su korištene u ovoj analizi, detaljno interpretira dobivene rezultate, a uključuje i teoretske zaključke.
Knjiga završava poglavljem o splitskom govoru i njegovim identitetima. Peti dio sadržava tri dodatka. Prvi govori o leksiku, drugi o jeziku Robija K., treći o jeziku sportaša (Tonija Kukoča, Gorana Ivaniševića i Blanke Vlašić). Šesti se dio sastoji od kratkih primjera govora svih osoba čiji je jezik analiziran u glavnom dijelu knjige. Svako poglavlje mala je cjelina za sebe, stoga ima i djelomičnih ponavljanja, dijelovi se mogu čitati zasebno, ima mnogo usporedaba jezika različitih naraštaja.
Analiza je provedena uglavnom na pisanom jeziku, ali sam nastojala birati sve ono stoje vrlo blisko govornomu.
Bez obzira na to kako ćemo nazvati današnji splitski govor, gradski vernakular, gradski koine, razgovorni ili urbani idiom, ovdje prikazujem što se u njemu u razdoblju od pola stoljeća promijenilo, što se mijenja, kako se mijenja, a i zašto se mijenja na takav način.
Analiza počinje od splitskog koji znamo, od Smojina splitskog, i vodi nas do današnjih dana. Vjerojatno će biti različitih primjedaba, pa čak i prigovora, na to čiji se splitski u ovoj knjizi analizira. Već mi je prijateljski rečeno da sam široko obuhvatila splitski govor, koji izgleda kao prava rendgenska snimka u rasponu od književnika i novinara do glumaca, liječnika i sportaša. Upravo je to cilj ove analize. Neki će smatrati da splitski mlađih naraštaja više i nije splitski. Moje je stajalište drukčije. Sve što čujemo u Splitu jest splitski, a cilj je ove analize da detaljno ustanovimo kakav je taj današnji splitski i da objasnimo zašto je takav.
Knjiga se sastoji od šest dijelova. Prvi dio posvećen je jeziku starijeg naraštaja, drugi dio jeziku srednjeg naraštaja, a treći dio jeziku mlađeg i/ili najmlađeg naraštaja. Četvrti je dio na određeni način središnji jer predstavlja diskusiju o varijablama koje su korištene u ovoj analizi, detaljno interpretira dobivene rezultate, a uključuje i teoretske zaključke.
Knjiga završava poglavljem o splitskom govoru i njegovim identitetima. Peti dio sadržava tri dodatka. Prvi govori o leksiku, drugi o jeziku Robija K., treći o jeziku sportaša (Tonija Kukoča, Gorana Ivaniševića i Blanke Vlašić). Šesti se dio sastoji od kratkih primjera govora svih osoba čiji je jezik analiziran u glavnom dijelu knjige. Svako poglavlje mala je cjelina za sebe, stoga ima i djelomičnih ponavljanja, dijelovi se mogu čitati zasebno, ima mnogo usporedaba jezika različitih naraštaja.
Analiza je provedena uglavnom na pisanom jeziku, ali sam nastojala birati sve ono stoje vrlo blisko govornomu.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
