Monografija "Hrvatska pisana kultura" akademika Josipa Bratulića i Stjepana Damjanovića rezultat je nastojanja da se pregledno i na jednom mjestu predstave najznačajniji tragovi hrvatske pisane kulture u povijesnoj vertikali u rasponu od trinaest stoljeća. Kronološki prikaz kulturne proizvodnje obuhvaća djela različita karaktera: najviše ih ima iz područja književnosti i jezikoslovlja, no zastupljeni su i relevantni teološki, pravni, povijesni, filozofski i leksikografski tekstovi ...

Posrijedi je iznimno vrijedna knjiga, značajan prilog hrvatskoj kulturi. Pisana je stručno, metodološki konsekventno, ali pristupačno i primjerenim diskursom. Namijenjena je raznolikoj publici: intelektualcima, studentima, akademskoj zajednici u najširem smislu riječi, ali i svima koji se zanimaju za pisanu riječi cijene dobru knjigu.
prof. dr. sc. Krešimir Nemec

Knjiga obuhvaća 200 najvažnijih djela hrvatske pisane kulture u razdoblju od VIII. do XVII. stoljeća, pisane hrvatskim, latinskim i staroslavenskim jezikom, odnosno latinicom, glagoljicom i ćirilicom. Zastupljeni su svi oblici pisane kulture: natpisi, grafiti, rukopisi, tiskane knjige, te različite vrste knjiga: misali, brevijari, evanđelistari, molitvenici, zbornici, statuti, rječnici, gramatike, enciklopedije, leksikoni i priručnici.

U knjizi su obrađene stilske epohe srednjeg vijeka, humanizma i renesanse i baroka s prikazom povijesnih, političkih, kulturnih, književnih i jezičnih prilika na hrvatskim prostrima od VIII. do XVII. Stoljeća. Prikazano je više od 400 originalnih likovnih priloga u boji.

Stjepan Damjanović (Strizivojna, 1946), filolog, paleoslavist i paleokroatist. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavenske jezike i književnosti te ruski jezik i književnost. Od 1986. do 2017. godine bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo (Odsjek za kroatistiku). Osim na matičnom, predavao je i na sveučilištima u Osijeku, Rijeci, Mostaru, Bochumu, Grazu i Pragu. Od 1999. do 2002. vršio je dužnost glavnog tajnika Matice hrvatske, a kao njezin predsjednik od 2014. do 2018. godine. Redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Objavio je i priredio tridesetak knjiga te devedesetak znanstvenih rasprava.

Stjepan Damjanović (Strizivojna, 1946), filolog, paleoslavist i paleokroatist. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavenske jezike i književnosti te ruski jezik i književnost. Od 1986. do 2017. godine bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo (Odsjek za kroatistiku). Osim na matičnom, predavao je i na sveučilištima u Osijeku, Rijeci, Mostaru, Bochumu, Grazu i Pragu. Od 1999. do 2002. vršio je dužnost glavnog tajnika Matice hrvatske, a kao njezin predsjednik od 2014. do 2018. godine. Redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Objavio je i priredio tridesetak knjiga te devedesetak znanstvenih rasprava.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.