Nastala na temelju tridesetpetogodišnjeg istraživačkog rada na proučavanju jezične povijesti, knjiga dvadesetak filoloških rasprava akademika Stjepana Damjanovića među ostalim donosi priloge o važnim ali manje poznatim temama predstandardizacijskih procesa u hrvatskome jeziku (zanemareni glagoljični tekstovi 16. stoljeća, tekstovi napisani hrvatskom ćirilicom itd.), prinose hrvatskih filologa istraživanju staroslavenskoga jezika i hrvatskoglagoljskih tekstova te slavonske zavičajne teme posvećene Josipu Jurju Strossmayeru i šokačkome književnom fenomenu.

Za pristup suvremenim jezikoslovnim polemikama iznimno je poticajan i autorov zaključni tekst o jeziku i identitetu kao temeljnim sastavnicama jezične politike.

Stjepan Damjanović (Strizivojna, 1946), filolog, paleoslavist i paleokroatist. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavenske jezike i književnosti te ruski jezik i književnost. Od 1986. do 2017. godine bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo (Odsjek za kroatistiku). Osim na matičnom, predavao je i na sveučilištima u Osijeku, Rijeci, Mostaru, Bochumu, Grazu i Pragu. Od 1999. do 2002. vršio je dužnost glavnog tajnika Matice hrvatske, a kao njezin predsjednik od 2014. do 2018. godine. Redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Objavio je i priredio tridesetak knjiga te devedesetak znanstvenih rasprava.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.