Glagoljica je kroz povijest postala zaštitni znak hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta, o njoj i tekstovima njome ostvarenima pjevali su pjesnici, skladali skladatelji, a likovni su se umjetnici na različite načine odzivali njezinim lijepim slovima punim simbolike i slojevitim sadržajima ostvarenima tim starim našim pismom. "Crtice o hrvatskom glagoljaštvu" donose 28 tekstova-crtica u kojima Stjepan Damjanović piše o hrvatskoj kulturi ostvarenoj glagoljičnim pismom, nastojeći da tekstovi budu prihvatljivi obrazovanim čitateljima, ali i najširoj čitateljskoj publici.

Damjanovićeve crtice govore o vremenskom i zemljopisnom protegu hrvatske glagoljaške djelatnosti, o liturgijskim, pravnim i beletrističkim tekstovima pisanim/tiskanim glagoljicom, o hrvatskom glagoljičnom tisku, o značajnim osobama iz povijesti hrvatskoga glagoljaštva itd. Najvažnije knjige i tekstovi opisani su posebno (npr. Bašćanska ploča,  Zapis popa Martinca, Najstarija hrvatska tiskana knjiga, Prva hrvatska početnica, Petrisov zbornik, Kolunićev zbornik  i sl.), a istaknuto su mjesto dobile i pojedine književne vrste (apokrifi, mirakuli npr..). Senj i Rijeka imaju posebno mjesto u povijesti hrvatskoga glagoljaštva pa je njihovim glagoljaškim intelektualnim krugovima autor posvetio posebnu pažnju.

Stjepan Damjanović nastojao je uvijek isticati ono najvažnije, ono što je gradilo kontinuitet hrvatske kulture, ono bez čega nije moguće valjano razumjeti procese koje zovemo "povijest hrvatske književnosti" ili "povijest hrvatskoga jezika".

Stjepan Damjanović (Strizivojna, 1946), filolog, paleoslavist i paleokroatist. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavenske jezike i književnosti te ruski jezik i književnost. Od 1986. do 2017. godine bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo (Odsjek za kroatistiku). Osim na matičnom, predavao je i na sveučilištima u Osijeku, Rijeci, Mostaru, Bochumu, Grazu i Pragu. Od 1999. do 2002. vršio je dužnost glavnog tajnika Matice hrvatske, a kao njezin predsjednik od 2014. do 2018. godine. Redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Objavio je i priredio tridesetak knjiga te devedesetak znanstvenih rasprava.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.