Priča protječe kao da joj je moto onaj stih Elvisa J. Kurtovicha: „nosila je ljepotu k'o prokletstvo". Marta je rođena da bude obična otočka žena, koja će svoj vijek proživjeti uredno - stasati, udati se, raditi u polju, ići u crkvu, nositi udovičku crninu - onako kako su to činile tolike druge, prije i poslije nje. Ali u njoj je bilo nečega što joj nije dalo...

Oko Marte događala se povijest, veliki događaji dvadesetog stoljeća, i rat, a ona se fatalno i krvavo zaljubljivala, živeći svoju sudbinu, koja je na kraju toliko nalik sudbini našega vijeka. O Marti pričaju oni koji su došli nakon nje, pa skupljaju ono što je ostalo. A nije, zapravo, ostalo ništa. Iza čovjekove sudbine ne ostaje ništa.

 
Milana Vlaović ovim se romanom potvrdila kao vrlo dobra pripovjedačica koja pritom pripovijeda o onome što je dugo ostajalo izvan glavnoga tijeka hrvatske književnosti. Dok je u svom prvom romanu "Blato" pričala je o hrvatskoj provinciji, malo pred ratove iz devedesetih, u "Bombonima od meda" priča o ženi koja je u najgora doba, usred velikog svjetskog rata, pošla, vođena svojim ljubavima, s otoka u svijet. Priče o ženama s ruba i iz provincije, priče su o zemlji i o vremenu.

Milana Vlaović rođena je u Metkoviću u kojem završava osnovnu i srednju školu. Školovanje nastavlja u Zagrebu, gdje za vrijeme studija počinje pisati za tjednike Globus i Pop Extra. Idućih deset godina provodi u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje po povratku iz inozemstva nastavlja s novinarskim radom. Svoj prvi roman "Blato" objavljuje 2007., a 2011. drugi, "Bomboni od meda". Knjigu priča "Rašeljka i druge žene" objavljuje 2013. U međuvremenu je prošla četverogodišnju edukaciju iz područja integrativne psihoterapije. Roman "Glad" četvrta je njezina knjiga.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.