Hrvatski iseljenički zbornik 2014. sadrži 34 samostalne autorske studije posvećene kulturnim praksama suvremenih hrvatskih migranata. Građa ovogodišnjega sveska, koja povezuje 10 zemalja svijeta sa 4 kontinenta, raspoređena je na 400 stranica u 8 tematskih cjelina, ilustriranih s mnoštvom fotografija.

Priloge su pisali renomirani domaći i strani stručnjaci D. Gjenero, M. Knezović, H. Sablić Tomić, D. Rosandić, A. Z. Kinda-Berlakovich, B. Perić, S. Kale, V. Grubišić,  V. Bailey,  E. Zelić, G. Cvitan, S. Vulić, S. Švec Španjol,  W. F. Lalich, I. Čizmić,  G. Borić,  N. Barić, R. March,  E. Marin, T. Rudež, I. Buljan, Ž. Lovrenčić,  O. Ljubišić,  Ž. Holjevac i dr. 

Najopsežnija je studija dviju mladih etnologija s zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta i to M. Rajković Iveta i M. Mišetić, koje su s kulturno-antropološkog motrišta istražile najraseljeniju našu regiju Ličko-senjsku županiju.

Toj se tematici pridružio i istaknuti američki etnomuzikolog R. March, koji u Zborniku razmatra recentne tehnološke i političke promjene koje su utjecale na tradiciju hrvatskog tamburaškoga glazbovanja u SAD-u. Navodeći konkretne primjere, raspravlja o stilskom unificiranju kao rezultatu sve manje izolacije sjevernoameričke tamburaške tradicije od Hrvatske i Vojvodine odakle potječe, te među zemljopisno odijeljenim američkim zajednicama u kojima duže od stojeća žive glazbenici hrvatskih korijena.

Hrvatsko-slavensko potporno i prosvjetno društvo koje su osnovali naši doseljenici u blizini rudnika zlata u Boulderu (Zapadna Australija) prije točno 100 godina prva je slavenska organizacija koja je imala svoje prostorije u Australiji prije Prvoga svjetskog rata – otkriva  australski Dalmatinc Walter F. Lalich, profesor Sveučilišta Macquarie iz Sydneyja.  Ovaj izvorni znanstveni rad upozorava na čimbenike osnutka Društva 1913., ali i izazove s kojima se to fraternalističko udruženje suočavalo u izmijenjenim tehnološkim te društvenim i ideološkim okolnostima.

Zanimljiva je studija iz područja humane geografije autorice M. Galić koja prepoznaje specifične značajke američke i europske geografije koje se pokazuju važnima za narativne strukture romana uronjenih u posebno migrantsko iskustvo troje hrvatsko-američkih pisaca, i to Edwarda Ifkovica, Josipa Novakovicha i Mary Helen Stefaniak.

Ukratko, tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige sadržavaju vrlo raznorodnu građu o našim znanstvenim i književnim zvijezdama, jezikoslovcima, umjetnicima različitih provenijencija od elitnih modernista do suvremenih performera. Nisu izostale ni uobičajene uzbudljive priče vezane za životne izazove raseljenih hrvatskih obitelji s udaljenih meridijana i paralela.

Marija Matković

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.