Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Ana Ðokić ×

Razgovor • 04.08.2016.

Ece Temelkuran : Kao dijete, knjige sam prepoznavala po mirisu

Domaća literatura je danas dominantna, iako kada sam ja odrastala čitala se samo prevedena književnost. Sada postoji i novi pokret – ljudi koji pišu takozvane romane na društvenim mrežama. Ti tekstovi sadrže čak i ikonice. Pretpostavljam da je pisanje u stanju regresije i da se vraćamo hijeroglifima.
Razgovor • 04.04.2016.

Rosie Kugli: Mladi su vrlo osjetljivi, pogotovo na laž i nepravdu

Mladi vole kada je stvarnost opisana na realističan način, ma kolikogod je ta realnost surova i ružna, pa mislim da bi prikaz lažne, odnosno uljepšane stvarnosti, bio kontraproduktivan. Niti jedan tinejdžerski život nije idealan, mlad čitatatelj voli se poistovjećivati sa likovima a kad ih glavni lik podsjeti na njih, to im je knjiga draža.
Razgovor • 30.03.2016.

Krešimir Krnic : Manto spada u sam vrh potkontinentalne kratke priče

Manto bio vrlo angažiran u svojem pisanju i važno mu je bilo istaknuti probleme koji tište indijsko, kasnije i pakistansko društvo radeći ponajviše na samoj fabuli. Dok bismo za neke druge autore mogli reći da nas privlače prvenstveno stilom kojim pišu, Manto nas privlači prvenstveno pričom. Ništa kod njega nije suvišno, niti ga u pripovijedanju zanima iskazivanje vlastite jezične virtuoznosti. Mantove...
Razgovor • 25.11.2015.

Farideh Khalatbaree : Iranske slikovnice su među najboljima na svijetu

Djeca su naša budućnost. Sutrašnjica naše zemlje je u njihovim rukama. Ako želimo bolji život u budućnosti, treba nam i bolja generacija. Naša djeca čitaju knjige tako da one mogu biti vrijedne i korisne. U ranim godinama kada čitaju knjige razumiju njihove prve slojeve i uživaju. Kad odrastu, vide i ostale slojeve i primijete skrivene poruke.
Razgovor • 15.11.2015.

Commi Balde i Mamadou Ablaysi : U afričkoj kulturi usmena predaja se zadržala do danas

Grioti su pripovjedači - prenosioci poruka koji glazbom prenose priče iz davnina. Grioti su jako važni u senegalskoj kulturi i sudjeluju u svim segmentima života, npr. kada je rođeno novo dijete griot izabere djetetovo ime i o tome obavještava cijelu zajednicu. Grioti su osim u Senegalu prisutni i u Maliju, Novoj Gvineji, Gambiji i Burkini Faso.
Razgovor • 14.03.2013.

Branka Primorac : Treba pokušavati, iznova ponavljati, ukazivati na predrasude

U jednom trenutku djeca su nam sve na svijetu, ali u svakodnevici pokazujemo neviđeno licemjerje. Da, društvo se na čudan način odnosi prema svemu što se tiče djece. A društvo nije neka imaginarna masa već svi mi zajedno. Umjetnici koji pridonose kulturnim potrebama djece uvijek su u očima odraslih manje vrijedni. Na sve se načine omalovažava njihov rad.
Razgovor • 05.11.2012.

Milan Košuta : Što sam stariji, to mi se sve više čini da dobrota ima smisla

Bliski su mi psihijatri koji su u drugoj polovici dvadesetog stoljeća tvrdili da nema duševne bolesti i da naprosto oni najnježniji pojedinci zdravo reagiraju na bolesno u društvu. Antipsihijatrijski pokret je propao, ali su njihove ideje nastavile živjeti kroz selfhelp literaturu. Ono što se događa danas s braniteljima i što će se tek dogoditi, dokaz je da su antipsihijatri bili u pravu. Ukratko, kad se...
Razgovor • 30.10.2012.

Aleksandra Nina Knežević : Nakladnici, prepustite knjige u ruke dizajnera

Nakon rata broj nepismenih u BiH se povećao, a interes za opismenjavanje smanjio. Statistike kažu da je, u gradskim sredinama, bez osnovne škole čak 7,75 posto muškaraca i čak 22,21 posto žena, starosti između 25 i 35 godina. (...) Mislim da svi mi u regiji imamo slične stavove oko vizualnih identiteta knjiga, njihove estetike, svjetskih trendova i usvajanja istih ili prevođenja vizualnosti na naš...