Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Razgovor ×

Razgovor • 04.08.2016.

Ece Temelkuran : Kao dijete, knjige sam prepoznavala po mirisu

Domaća literatura je danas dominantna, iako kada sam ja odrastala čitala se samo prevedena književnost. Sada postoji i novi pokret – ljudi koji pišu takozvane romane na društvenim mrežama. Ti tekstovi sadrže čak i ikonice. Pretpostavljam da je pisanje u stanju regresije i da se vraćamo hijeroglifima.
Razgovor • 20.07.2016.

Tomislav Brlek: Što pisci manje čitaju, to sličnije pišu

Proučavanje književnosti trebalo bi da se usredotoči na istraživanje forme i strukture teksta te njegovog mjesta u sustavu književnosti, drugim riječima, onoga što tekst iskazuje o sebi kao književnom djelu.
Razgovor • 15.07.2016.

Irena Orlović: Samo ispunjen i sretan roditelj može odgojiti sretno dijete

Svijest o važnosti rane stimulacije je u porastu. Sve je više roditelja koji su svjesni koiko je interakcija s djetetom važna i koliko je snažan njihov utjecaj na razvoj i život djeteta općenito. Dokaz tomu su prepune dvorane na našim edukacijama koje govore o važnosti rane stimulacije.
Razgovor • 29.06.2016.

Frode Grytten: Jedan od najvećih tabua je život običnih ljudi

Kad se običnim ljudima da prostora ili vremena u medijima ili filmovima ili tv serijama onda ih predstavljamo kao primjerke, slučajeve, reprezentacije nečega. Nikada ne dobiju šansu biti ono što jesu, koriste ih samo kako bi nešto dokazali.
Razgovor • 23.06.2016.

Olja Savičević Ivančević: O čemu god pisala, želim proizvesti užitak u tekstu

Dovoljno je samo napisati istinitu, a lijepu, priču, ne mora biti stvarna, naravno, da to bude književni aktivizam. Takva priča će odraditi svoje, samo je treba izreći. Naravno, istinitost, pokušaj da se nadvlada varka, nije samo u sadržaju, već i u jeziku koji je s razlogom 'nečist', političan, lascivan, nabijen koječim, i u načinu koji biramo kako bismo nešto rekli.
Razgovor • 06.04.2016.

Tko je Marjana Gaponenko?

Smatram da je važno ostati što fleksibilnijom i otvorenijom, ne ograničiti se na jedan tematski krug ili duktus. Vlastiti ton smije se i treba mijenjati, on nije ništa drugo doli osjećaj za prikladno u novim okolnostima koje nekome diktiraju život i priču. (Marjana Gaponenko)
Razgovor • 30.03.2016.

Krešimir Krnic : Manto spada u sam vrh potkontinentalne kratke priče

Manto bio vrlo angažiran u svojem pisanju i važno mu je bilo istaknuti probleme koji tište indijsko, kasnije i pakistansko društvo radeći ponajviše na samoj fabuli. Dok bismo za neke druge autore mogli reći da nas privlače prvenstveno stilom kojim pišu, Manto nas privlači prvenstveno pričom. Ništa kod njega nije suvišno, niti ga u pripovijedanju zanima iskazivanje vlastite jezične virtuoznosti. Mantove...