[ IZ ARHIVE - 2023 ] U HDP-u je urađen prijedlog cjenovnika autorskih honorara za rukopise, javna čitanja, honorara za prevoditelje, urednike, lektore, moderatore, voditelje radionica… Mi na kulturnoj sceni još uvijek osvještavamo da svi ti poslovi trebaju biti plaćeni, pa još i adekvatno plaćeni.

Naš posao je da prodamo priču. Rekla bih da smo mi sofisticirani trgovci. Priču prodaje i izdavač, samo čitatelju, a mi je prodajemo stručnjacima, predčitateljima. Onda sklapamo ugovor, otvaramo pregovore, što je često zapravo dosta uzbudljivo. Također se brinemo i da sve stavke ugovora budu ispoštovane. To radimo za autora i za to nas autori plaćaju.

Poticanje male djece na učenja jezika izuzetno je važno. Što se prije započne s poticanjem govorno-jezičnog razvoja, to će dijete brže i bolje napredovati. Najprihvatljiviji oblik učenja govora je igra. Slikovnicu ili priču potrebno je uvoditi u djetetov život tako da ona od igračke koju dijete opipava, razgledava i prelistava postane omiljeni predmet poput igračke. Roditelj i drugi odrasli koji djetetu...

Studentima bibliotekarstva bih rekla: učite što prije o dodatnim vještinama, posebno digitalnima! Učite o javnom nastupu, čitajte puno, vježbajte strani jezik, pronađite ono nešto u sebi što će vas istaknuti u odnosu na sve druge koji će imati istu diplomu kao vi, jer ta dodatna vještina je najvažnija kod budućeg zapošljavanja u vremenu u kojemu se opis posla knjižničara radikalno mijenja.

Knjižara koja bi bila ultimativno kulturno središte, koja bi imala najveći mogući broj naslova, educirani kadar... danas takva kod nas ne postoji. Nekadašnji knjižari su bili izuzetno educirani, oni su završavali srednju školu koja je imala pojačanu satnicu hrvatskog jezika, učio se latinski i još jedan strani jezik, a ključni ljudi velikih izdavačkih kuća su im predavali stručne predmete.