Razgovor • 02.08.2006.

Milana Vuković Runjić : Centrom Zagreba vladaju slastičarnice umjesto knjižara

Kako je kod nas i dalje neizvjestan omjer između slastičarnica, zbog kojih nam grad više nalikuje na neko zabačeno ljetovalište nego na metropolu, te knjižara koje postoje i funkcioniraju u strogom centru, nadam se da će naša knjižara doprinijeti prevagi nekih pametnijih sadržaja... Računamo s time da će knjižara koju otvaramo, poput naših knjiga, stvoriti svoju publiku, ali i naslijediti one koji su...

Razgovor • 27.06.2006.

Ivica Prtenjača : Skromnost je obezvrijeđen pogled na život

Dok sam pisao malo sam s kim komunicirao, nisam imao niti neku potrebu za tim. Svijet romana kojeg sam stvarao bio mi je i više nego dovoljan da se osjetim ispunjenim i mirnim. A da budem i posve otvoren, ako to ikoga zanima: riba je bila na lešo ili brudet, vino je bilo cabernet sauvignon Cassillero del Diablo, glazba je bila od Arsena do Milesa Davisa i ranih riječkih punkera, mnogo toga šarenog, doista. I sam...

Razgovor • 13.06.2006.

Boris Perić : Ne bi nam trebali vampiri da je svijet bolje mjesto

Vampiri postoje, kao vrlo rijetka psihička boljka koju psihijatrija unatrag petnaestak godina poznaje kao Renfieldov sindrom, dakle manična potreba za konzumacijom krvi, prvo vlastite, pa životinjske, pa ljudske. Neki autori govore i o psihičkim vampirima, koji nas svojim ponašanjem lišavaju životne energije. Mislim da se svi možemo složiti da smo se s takvim bar jednom susreli. Bojim se da je prošlo...

Razgovor • 06.06.2006.

Carlos A. Aguilera : Da bih se vratio na Kubu, moram pričekati da Castro umre

Totalitarni sustavi funkcioniraju tako da vam jednostavno onemoguće svaku aktivnost. Uredio sam dvije knjige, čije je objavljivanje stopirano. Bio sam pozvan na neka književna događanja, ali se to nije realiziralo. Trebao sam izaći iz Kube, ali nisam dobio dozvolu… Izbacili su me iz kulturnog prostora bez puno objašnjavanja. Suptilnost takvog mehanizma „brisanja“ ljudi je najgrotesknija od svega: preko...

Razgovor • 15.05.2006.

A. Žiljak i T. Šakić : "Visoka kultura" je relikt nazadnih kulturnjaka

SF je načelno ekstrapolacija stvarnosti. SF pita: "Što ako se ovo ili ono (uvijek s referencom na stvarnost) nastavi u budućnosti?, Što ako nas bude previše, ako dođe do nuklearnog rata, ako se razvije ova ili ona tehnologija? Kako će to utjecati na pojedinca, društvo i čovječanstvo?“ A ta se pitanja itekako postavljaju u hrvatskom SF-u. Osamdesetih su u našem SF-u bile česte antiutopije, kao iskaz...

Razgovor • 18.04.2006.

Josip Mlakić : U sredini u kojoj živim više se ni Godot ne čeka

Razgovor • 06.04.2006.

Predrag Matvejević : Kritički govor se oslobodio straha

Razgovor • 16.03.2006.

Dubravka Oraić Tolić : Nemoguće je zamisliti Krležu u ženskom rodu

Razgovor • 13.03.2006.

Čedomir Višnjić : Politiku velikosrba ne branim, ali branim njihove pjesme

Razgovor • 27.02.2006.

Dora Kinet Bučan : Nekoć smo s Europom bili intelektualno bliskiji.

Priča se odnosi na određeni omeđeni isječak iz života junakinje: desetak dana u vrijeme kad je njezin muž odsutan. No, ipak se ne može reći da nije prisutan u njezinoj nesigurnosti u vlastiti identitet, u njezinim moralnim dvojbama. Junakinja je lice koje se našlo na moralnoj vjetrometini, a biti na moralnoj vjetrometini znači biti u prilici za odluku. A to znači biti sam. Da nije tako, bila bi to druga i...

Razgovor • 13.02.2006.

Ranko Matasović : Glavni bi arbitri o jeziku trebali biti pisci

Mnogim hrvatskim čakavskim i kajkavskim govorima prijeti izumiranje. Stvar je u tome da mnogi ljudi ne razumiju da se između standardnoga jezika i lokalnog dijalekta ne mora birati. Standardni jezik učimo u školi da bismo mogli komunicirati u javnosti, tako da nas razumiju u čitavoj Hrvatskoj i da svojim govorom ne bismo isticali gdje smo rođeni, dok je dijalektu mjesto u obitelji, u lokalnoj zajednici i u...

Razgovor • 05.01.2006.

Mihajlo Pantić : Pisci kao da imaju licencu na pamet

Nemam ništa protiv ženskog trasha. Uostalom, i da imam, cijeli svijet voli čitati kič-storije o ljubavima s preprekama koje se na kraju moraju završiti happy endom, a koje prati gomila stereotipa, naivnog psihologiziranja, oskudan jezik, mehanička naracija, klišeiziranost likova. Naravno da postoji muški tresh i protiv njega sam iz sve snage, budući da je on potencijalno fašistoidan, agresivan, opasan za...

Moderna vremena

Razgovor ×