Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Tema • Piše: Nenad Bartolčić • 26.12.2022.

Godine (ne)čitanja : Noć knjige iliti noć koja rasvjetljuje Hrvatsku

Iako je Noć knjige startala nekoliko godina nakon što su manifestacije Noć muzejaNoć kazališta vrlo uspješno približile široj publici zanimljivost muzeja te snagu i moć izvedbenih umjetnosti...  zapravo nije postojalo neke direktnije poveznice između pokretanja Noći knjige i ovih već etabliranih manifestacija. Ali sličnosti im ne nedostaje.

Noćne manifestacije

Hrvatsko muzejsko društvo organizira manifestaciju Noć muzeja u Hrvatskoj od 2005. godine. Idejne su začetnice manifestacije Noć muzeja u Hrvatskoj, autorice koncepcije programa i voditeljice projekta su mr.sc. Vesna Jurić Bulatović i mr.sc. Dubravka Osrečki Jakelić, koje u prosincu 2005. godine pokreću akciju kao gradski pilot projekt sa šest zagrebačkih muzeja. Od 2007. Noć muzeja prerasta u nacionalnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja i gradova, a broj posjetitelja prelazi broj od 70 000.

Danas je Noć muzeja manifestacija kojom se nastoji ostvariti jedan od osnovnih strateških ciljeva Hrvatskog muzejskog društva, a to je provođenje aktivnosti na percepciji muzeja kao baštinskih ustanova, ustanova identiteta i muzeja kao nezaobilaznog dionika u održivom razvoju turizma. Aktivnostima u manifestaciji Noći muzeja potiče se na prepoznavanje muzeja kao dinamičnih institucija koje povezuju ljude s globalnim izvorima informacija te idejama i stvaralaštvom za kojim tragaju; na prepoznavanju muzeja kao institucija koje čine bogatstvo ljudskog izraza i kulturnu raznolikost dostupnu svim korisnicima i na svim medijima te na poticanje aktivnosti razvijanja znatiželje kao motiva za posjet muzeju, muzeja kao ustanova znanja, ali i prostora za zabavu i smisleno provođenje slobodnog vremena.

Noć kazališta započela je kao jednodnevna manifestacija koja se održava svake treće subote u studenome od 2008. godine, na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, no kroz  godine prerasla je prvotne okvire i izrasla u višednevnu manifestaciju kojoj je cilj ojačati vidljivost kazališne djelatnosti, kako profesionalne, tako i amaterske, te raditi na razvoju kazališne publike svih dobnih skupina, u nizu europskih zemalja. Ukratko, manifestacija je neprestano rastuća i razvojna. Njezine osobitosti su poticanje na kazališno stvaralaštvo i njegovu promociju kazališnim umjetnicima i stručnjacima, izvan okvira uobičajenih formi prezentacije kazališnog sadržaja, poticanje na intersektorsku suradnju kako kazališnih djelatnika, tako i lokalnih poduzetnika, ugostitelja ili civilnog sektora koji je svoje interese našao ili nalazi pod okriljem Noći kazališta.

Tijekom manifestacije, kazališta postaju glavnim mjestom susreta, dijaloga, druženja i novih spoznaja kako umjetnika i kazališnih djelatnika tako i publike. Kazališta tada daruju izvedbe, ali i otvaraju svoja vrata publici pa, rušeći na trenutak iluziju kazališta, produbljuju vezu koju publika ima s onima koji za nju igraju i mjestom na kojem to rade. Manifestacija se pod nazivom  European Theatre Night održava u nizu drugih europskih zemalja.

Noć knjige

Svrha projekta Noć knjige je dostojno obilježavanje 23. travnja, Svjetskog dana knjige i autorskih prava, proglašenog 1995. na Glavnoj skupštini UNESCO-a, kao simbolični datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. Istog su datuma tijekom godina rođeni ili umrli ugledni autori kao što su Maurice Druon, K.Laxness, Vladimir Nabokov, Josep Pla i Manuel Mejía Vallejo. Samo dan ranije, 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, koji se odlukom Sabora Republike Hrvatske slavi od 1996., u spomen na Marka Marulića, koji je toga datuma 1501. godine dovršio "Juditu".

Obilježavajući Svjetski dan knjige i autorskih prava, UNESCO poziva čitatelje, autore, prevoditelje, izdavače, nastavnike, knjižničare, javne institucije, neprofitne organizacije i privatni sektor da promiču knjigu, čitanje i izdavaštvo, uz zaštitu autorskih prava.

Želja organizatora Noći knjige od početka je bila održati manifestaciju na što većem području Republike Hrvatske uz uključivanje što većeg broja, kako organizatora programa, tako i sudionika. Stoga su u program obilježavanja uključene su institucije, organizacije, neprofitne i interesne skupine, i naravno, tvrtke koje se bave knjigom, a program čitanja, predstavljanja knjiga i autora te druženja uz knjigu i čitanje, ostvaruju kroz zajedničku suradnju. Tijekom Noći knjige organiziraju se i okrugli stolovi, radionice i javne tribine s knjigom i čitanjem kao glavnim temama.

Iako postoje sličnosti s međunarodnom manifestacijom World Book Night (Svjetska noć knjige), u sklopu koje se u  Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i Irskoj te Njemačkoj 23. travnja obilježava i kroz World Book Night, potiče čitanje i pismenost (tim povodom tiskaju se za građane besplatni primjerci knjiga, čije troškove pokrivaju sponzori i donatori), za sada je Noć knjige ostala primarno nacionalna manifestacija, iako je ubrzo po pokretanju svoj know how (od same osnovne strukture manifestacije, organizacijskih modela pa do izvornih vizualnih rješenja) ustupila strukovnim kolegama iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koje i danas, po uzoru na Hrvatsku, organiziraju svoje inačice Noći knjige.

Vremeplov Noći knjige

Moćni vremeplov danas nas vodi na same začetke Noći knjige. U veljači 2012. godine jedan pjesnik (Stjepan Balent) i jedan izdavač, tadašnji predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara (Mišo Nejašmić), na sastanak su pozvali pokretača i urednika najdugovječnijeg portala za knjigu i čitanje Moderna vremena i predsjednika udruge Knjižni blok (Nenad Bartolčić) kako bi mu predstavili inicijativu o projektu koji će ponijeti naziv Noć knjige. Bilješka s tog sastanka početak je jednog kreativnog kaosa, iz kojeg su u sljedećem desetljeću izniknule brojne ideje, na koje danas gledamo s ponosom i veseljem. Projektu se odmah priključila izvršna urednica portala Moderna vremena (Iva Perković), a potom je pozvana Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, čija je tadašnja ravnateljica Dunja Seiter Šverko u organizacijski tim delegirala svoju predstavnicu (Dobrila Zvonarek), da bi se ubrzo pridružile i Knjižnice grada Zagreba (Zdenka Sviben), kao i Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA (Sanja Vučković). Ostalo je povijest.

23. travnja 2012. održana je prva Noć knjige, a na svečanom otvorenju u NSK predstavljeni su i rezultati obnovljenog i modificiranog istraživanja hrvatskog tržišta knjiga (o tome koliko čitaju i kupuju knjige građani RH) koje se iz godine u godinu nastavilo sve do današnjih dana.

Te se 2012. godine mnogo toga pozitivnog događalo i pokretalo, npr. Knjižni blok je započeo rad na studiji "Knjiga u fokusu" – stručnoj analizi i preporukama za uređenje tržišta knjiga i širenje kulture čitanja u RH, koju je kao knjigu objavio u siječnju 2013., i koja je ubrzo je postala poslužila referentna točka kasnijim sličnim studijama.

Inicijativa za osnivanje međusektorskog tijela za poticanje čitanja u Hrvatskoj pokrenuta je u listopadu 2012. godine, nakon konferencije „Poticanje čitanja: njemačka iskustva i hrvatske perspektive”, održane u Goethe-Institutu u Zagrebu. Prisutni stručnjaci raznih profila, koje povezuje problematika knjige i čitanja u Hrvatskoj, javno su se obratili Predsjedniku Republike Hrvatske, Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu kulture i Ministarstvu znanosti i obrazovanja s prijedlogom za osnivanje međusektorskog tijela s ciljem izrade Nacionalne strategije poticanja čitanja i promicanja kulture čitanja među građanima svih dobi, to jest ujedinjavanja, koordiniranja, evaluacije i osiguranja kontinuiteta postojećih kvalitetnih projekata, poticanja istraživanja i međusobnog povezivanja znanstvenih istraživanja radi uspostave referentnih točaka u trajnom praćenju razvoja čitatelja i čitanja te trajne skrbi o kulturi čitanja koja zahtijeva kontinuirane analize stanja, promjene društvenog konteksta čitanja, koordinaciju i evaluaciju postojećih i razvoj novih projekata u navedenom području. Stručno međusektorsko Povjerenstvo za izradu Nacionalna strategije poticanja čitanja svoj je posao dovršilo tijekom 2014.

Može se, dakle, reći da je od svojih početaka manifestacija Noć knjige na vrlo praktičan način zapravo anticipirala i sudjelovala u mnogo toga što je u međuvremenu upisano i u Nacionalnu strategiju poticanja čitanja i njezin akcijski plan, a sve to u godinama tijekom kojih se čekalo da neka od Vlada RH napokon i usvoji Strategiju i pokrene njezino provođenje, te je Noć knjige zapravo još od 2012. počela pripremati temelje i za kasnije proglašenu Godinu čitanja 2021.

Jer, u Noći knjige stvorena je još neviđena sinergija tisuća organizatora (knjižničara, nakladnika, knjižara, strukovnih udruga autora, pojedinaca...) i programa koji potiču knjigu i čitanje, umrežuju tisuće kreatora i stotine tisuća onih koji konzumiraju te programe, te medija koji sjajno svake godine prate manifestaciju koja se odvija diljem Hrvatske, i na kopnu i na moru.

* Danas su organizatori Noći knjige: Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, portal za knjigu i kulturu čitanja Moderna vremena, Hrvatska udruga školskih knjižničara te Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA.

Kako je rasla Noć knjige

Kako je manifestacija rasla može se vidjeti iz brojki, navesti ćemo samo neke od godina, kako bi se lakše vidio rast manifestacije.

Prva Noć knjige 2012. održala u 47 gradova i mjesta širom Hrvatske. U više od 264 pojedinačnih programa i akcija (57) sudjelovalo je 64 knjižnica, 28 nakladnika i 118 knjižara te više od 139 autora, urednika, prevoditelja, glazbenika...

Noć knjige 2015. održala se u 183 gradova i mjesta širom Hrvatske. Više od 850 programa i 209 akcija priredilo je 126 narodnih knjižnica, 152 ustanove (od kojih 115 škola i 18 vrtića), 92 knjižare i 4 antikvarijata, 26 nakladnika i 38 "ostalih" (udruženja pisaca, kulturnih centara, udruga...)

Noć knjige 2018. održala se u 287 gradova i mjesta širom zemlje. U manifestaciji je sudjelovalo 672 sudionika koji su priredili 1190 različitih programa (1027) i prodajnih akcija (182). Sudjelovalo je 98 knjižara i 7 antikvarijata, 30 nakladnika, 147 knjižnica, 323 ustanove (od kojih 192 osnovne škole i 26 vrtića), te 66 "ostalih" sudionika (udruženja pisaca, kulturnih centara, udruga...).

U Noći knjige 2022. godini održano je čak 1200 programa i akcija koji su se nakon pandemijskih godina ponovno iz virtualnih prostora vratili u stvarni, i događaju se u cca 250 gradova i mjesta diljem Hrvatske. U Noći knjige sudjeluje 150 narodnih knjižnica, više od stotinu knjižara, antikvarijata i nakladnika, 300 škola, vrtića, fakulteta i drugih ustanova kao i kazališta, mjesnih odbora, učeničkih domova, domova za starije osobe, kulturnih centara, pisaca, umjetnika i raznih drugih kreativaca. Sudionici Noći knjige druže se s knjigom i na neobičnim lokacijama kao što su zatvori, dvorci, kafići, vlakovi, trgovi, crkve, i druga.

Noć knjige - sinergija svih u knjižnom sektoru

Potrebno je iznova ponoviti da sve što su organizatori postigl s Noći knjige ne bi bilo moguće da se u ovoj manifestaciji ne događa sinergija svih nas u knjižnom sektoru, od autora – pisaca, prevoditelja, ilustratora... preko urednika, izdavača, knjižara, knjižničara... kao i novinara koji od prvog dana medijski podržavaju ovu manifestaciju. Naravno, važna je i podrška strukovnih udruga, kao i državnih struktura koje podupiru knjigu... i upravo je ta umreženost primjer na koji bi način Hrvatska trebala brinuti o knjizi i čitanju, kao i o kulturi općenito.

Svakogodišnji rezultati istraživanja hrvatskog tržišta knjiga, novi podatci o čitanosti i kupovanju knjiga...  to je jedno od najvažnijih postignuća Noći knjige, jer odokativne impresije zamijenjene su egzaktnim statističkim pokazateljima koji bi trebali poslužiti i za kreiranje sasvim konkretnih poteza, mjera za rješavanje krize i nagomilanih problema u knjižnom sektoru. Bilo bi dobro kada bi se u Hrvatskoj idućih godina napokon napravilo i neka dodatna, dubinska istraživanja, kakva su predložena i u akcijskom planu Nacionalne strategije poticanja čitanja, koja će koštat znatno više ali bez njih će biti nemoguće provoditi Strategiju, i na njima se ne bi smjelo štedjeti.

Manifestacija Noć knjige pokazala je da se može, da se s mnogo rada, pa i s nevelikim financijskim sredstvima može mnogo toga dobroga pokrenuti, ali i da na tome ne može ostati. Bez većih ulaganja u samu organizacijsku infrastrukturu projekta Noć knjige neće ga biti moguće podići na još višu razinu, približiti hrvatsku Noć knjige svjetskim manifestacijama poput World Book Day ili sličnima. Hrvatski nakladnici od početaka manifestacije vlastitim sredstvima osiguravali su oko 2/3 potrebnih sredstava za koordiniranje i promociju Noći knjige, pa iako se u međuvremeu i potpora države povećala (u prvom redu kroz Ministarstvo kulture i medija) potpora države Noći knjige trebala bi biti znatno veća.

Potrebno je istaknuti i humanitarnu dimenziju manifestacije, jer se svake godine prikupljaju knjige kao donacija nakladnika za neku od manje opskrbljenih knjižnica. Noć knjige takve i slične humanitarnje akcije ili sama inicira ili je partnerski uključena u veće akcije, kao što je npr. bilo doniranje kontejnera za potrebe mladih čitatelja i knjižnice u Petrinji ili otkupa knjiga ukrajinskih nakladnika i njezina distribucija narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj.

Zbog svega toga potrebna je još veća vidljivost manifestacije, veći broj plakata, promotivnih materijala, video klipova, jingleova... a potrebno je ulagati i u održavanje i unaprjeđivanje tehnološke infrastrukture projekta.

Jer, kao možda niti jedna manifestacija prije, Noć knjige i njezini brojni programi i sudionici, brojna publika pa i zavidan interes medija, pokazuju da hrvatska knjiga i čitanje imaju budućnost, da je mlade (ali i starije) moguće zainteresirati za knjigu i čitanje, ali da je potrebno i mnogo promišljenije raditi, kako u duhu vremena tako i njihovih interesa.
 

** Serijal tekstova "Godine (ne)čitanja"  objavljen je uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem provedenog Javnog poziva za ugovaranje novinarskih radova u elektroničkim publikacijama. Dozvoljeno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i Autora.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –