Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Mirko Božić

Nada Gašić : Četiri plamena, led

Nada Gašić kombinira tri iznimno važne teme: post-traumatsko društvo, stigmu starosti i klasizam. 'Četiri plamena, led' su roman u čijoj je srži sukob individualnog i kolektivnog. Mentalitet rulje, strah i nesporazumi koji dovode do tragičnih posljedica. U ovom konkretnom slučaju, te individue su žene, stjerane u kut iz kojeg se ne mogu izvući. Strah od istine je ono što je zakotrljalo kotač ovog narativa koji se potom oteo kontroli.
Kritika • Piše: Tatjana Gromača Vadanjel

Rachel Cusk : Depandansa

Vrlo misaona, ali i vrlo egzaktna proza, koja naglašenom racionalnosti izraza ima nakanu – a pokazuje se da u tome i uspijeva – dekonstruirati, razobličiti i pokazati stražnje strane mnogobrojnih mehanizama koji prožimaju ljudske psihologije i odnose, naročito one unutar obitelji, a potom i dalje, profesionalne, interesne ... i k tome slično.
Kritika • Piše: Damir Radić

Boro Kontić i Sejo Sexon: Pamtim to kao da je bilo danas

Očito je da su spone davno popucale i da Sexon nije motiviran za neku podrobniju priču o sebi i Karajliću, što je i shvatljivo, premda bi da je suprotno knjiga bila interesantnija, a čini mi se i dublja. Ali, kako je rečeno na početku ovog teksta, i Kontić i Sexon stvar su postavili ekstenzivno, bez naročitog interesa za dubinske prodore, što s jedne strane knjigu čini obuhvatnijom i protočnijom, a s druge, dakako, površnijom.

– Nove knjige –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –

PODCAST • Piše: MV Info

PODCAST: Drago Glamuzina – Noćni portir

Drago Glamuzina odabrao je i snimio ulomak iz svoje nove knjige, 'Noćni portir', objavljene u edicije 'Dnevnik' sarajevsko-zagrebačke izdavačke kuće Buybook, na poziv urednika biblioteke Semezdina Mehmedinovića. 'Noćni portir' je hibridna knjiga zamišljena kao neka vrsta romana u formi dnevnika, pojasnio nam je Drago. Pa poslušajmo!
Preporuka • 30.06.2024.

Nikola Tomašegović : Moderno ili narodno?

'Smatrao sam da povijesni akteri koje sam pratio zaslužuju biti 'junaci' svoje priče i svojeg doba, a ne kasnije povijesti ili života koje u svojoj mladosti možda nisu ni željeli ni priželjkivali. Ako mora postojati neka lekcija da bi priča bila vrijedna čitanja, onda neka to bude upravo ona o odbacivanju predodređenih povijesnih linearnosti, unaprijed zacrtanih teleologija i tiranije izvjesnosti.' (N. T.)
ČITAONICA • Piše: MV Info

Arian Leka: Dječak koji je izgubio more

Ja sam dječak koji je izgubio more. Kad ga nađem, pripovijedat ću vam o njemu. Preostaje mi još samo jedno. Ja sam naime u samoći te ponajprije u tišini iznova stvarao more za sebe, za svoje pretke, za svoje potomstvo, i za one poput mene. More prepreka, ali i more mogućnosti. Počevši od samog sebe, da se poistovjetim sa sudbinom vlastite zemlje, morao sam iznova osmisliti svoje unutarnje more kao prostor slobode.
ČITAONICA • Piše: Pavao Pavličić

Pavao Pavličić: PREDNACRT ZAKONA O CENZURI

Pavao Pavličić poznat je kao romanopisac i novelist a manje kao feljtonist. Tekstovi u knjizi 'Ćao-mjao', uključujući poznati 'Prijedlog za ukinuće hrvatske književnosti' (2013.), satirični su i polemični, zadržavajući kontinuitet njegovog trezvenog propitivanja neuralgičnih mjesta hrvatske kulture i društva. Jedan od njih je i 'Prednacrt zakona o cenzuri'.
Kritika • 20.05.2024.

Drago Glamuzina : Noćni portir

Dnevnik je pisan 'uobičajeno dnevnički', stilski uglavnom 'ravno', 'pravocrtno', s većom pomnjom posvećenom tek završecima poglavlja kao takozvanim jakim mjestima. I prethodni Glamuzinin uradak, roman 'Drugi zakon termodinamike', imao je isti pristup jezično-stilskom sloju, to jest preferirao je 'običnost', uzdajući se u zanimljivost same naracije. 'Noćni dnevnik', ponešto možda neuobičajeno za dijarističku prozu, najzanimljiviji je upravo narativno.
Kritika • 25.04.2024.

Edo Popović : Hrvatski pasijans

Osim što je hrabra, knjiga je i duhovita: ne nužno zato što nas Popović pod svaku cijenu želi nasmijati, već prije svega jer se naša zbilja, čak i kada je svedemo u okvire digresije, često ne razlikuje od najcrnjeg humora. Popović se ne libi pisati izrijekom, pa bi protagonisti 'novog hrvatskog kulturnog imaginarija', čije vrijeme vlasti dolazi, s piscem koji se k tome drznuo podržati 'protuhrvatski ološ' (prema riječima 'besmrtnog ustavotvorca'), mogli imati pune ruke posla.

– Nove knjige za djecu i mlade –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Preporuka • Piše: Marija Ott Franolić

Čitajte djeci: Slikovnice koje smo zaboravili

Listajući dječje knjige i slikovnice Zvonimira Baloga, Vesne Parun, Arsena Dedića, Gustava Krkleca, Ivane Brlić Mažuranić i Ratka Zvrka razmišljala sam zašto bi to djeci danas uopće bilo zanimljivo – i ima li smisla preporučivati naslove od kojih se neki više uopće ne mogu nabaviti? Pa sam zaključila da itekako ima – kako bismo ih barem nakratko izvukli na svjetlo dana i duže pamtili.
Razgovor • 28.12.2023.

Marija Radonić : Čitajte svojoj djeci, ne dozvolite da vam aplikacije zauzmu vašu roditeljsku ulogu

Ukratko, pedijatri na redovitim sistematskim pregledima čitaju s djecom i roditeljima za dob djeteta adekvatne slikovnice. Pregled se počne sa slikovnicom koja može poslužiti i kao sredstvo u procjeni psihomotornog razvoja djeteta, kao npr. sredstvo za distrakciju kod cijepljenja, na kraju pregleda slikovnica se poklanja djetetetu s kratkim uputama roditeljima o važnosti čitanja djeci od najranije dobi.
Razgovor • 29.12.2023.

Snježana Berak : Uz slikovnicu dijete svladava jezik i govor, vježba zapažanje i razvija maštu, ali i uči o moralnim načelima

Poticanje male djece na učenja jezika izuzetno je važno. Što se prije započne s poticanjem govorno-jezičnog razvoja, to će dijete brže i bolje napredovati. Najprihvatljiviji oblik učenja govora je igra. Slikovnicu ili priču potrebno je uvoditi u djetetov život tako da ona od igračke koju dijete opipava, razgledava i prelistava postane omiljeni predmet poput igračke. Roditelj i drugi odrasli koji djetetu čita već od najranije dobi s djetetom izgrađuje poseban osjećaj bliskosti i povezanosti, što je za dijete velika dobrobit, čak i onda kada zna da dijete ne razumije što mu se govori.
Razgovor • Piše: Ana Ðokić

Branka Primorac : Kulturi presuđuju moćnici kojima je ona višak

Kad se pomirite s time da vaše pisanje neće uvijek biti 'na cijeni', postat ćete pravi novinar, objektivan, istinoljubiv, znatiželjan do kraja. Sve dok pišete što interesnoj grupi ili pojedincu odgovara, tapšu vas po ramenu, a kad uprete prstom u loše stvari, bit ćete piskaralo i smeće. Takvi trenuci lakše se podnose ako postoji podrška starijih kolega, urednika i mentora.
ČITAONICA • 27.10.2023.

Edo Popović: Nema mačaka lutalica u Švicarskoj (Zapisi u cugu iz Zuga)

Objašnjenje da se kravama stavljaju zvona oko vrata kako bi ih se lakše pronašlo na alpskim, neograđenim pašnjacima više nije uvjerljivo, jer zvona nose i krave koje nikad ne napuste ograđeni pašnjak. Osim toga, postoje suvremene tehnologije uz pomoć kojih se mogu pronaći odlutale životinje. Ako je moguće tako pronaći izgubljeni mobitel ili laptop, moguće je i kravu.
ČITAONICA • 16.05.2023.

Emir Imamović Pirke : Plan savršenog neuspjeha (ulomak)

U novom romanu Emira Imamovića Pirkea 'Plan savršenog neuspjeha' (VBZ, 2023) saznajte kako se jedan san o lakoj zaradi i ugodnoj starosti pretvara u moru suočavanja s pogrešnim izborima, pokidanim vezama, izgubljenim prijateljima i zakašnjelom drugom prilikom.
Razgovor • 30.11.2023.

Antonio Scurati : Prošlost kao da je zaboravila nas, a ne mi nju

Tradicionalna društva usmjerenija su prema prošlosti, u nekim trenucima povijesti društva su okrenuta budućnosti, a mi smo se čvrsto pripili uz sadašnjost. Izgubili smo ne samo osjećaj za povijest, za ono što nam dolazi iz drevnih vremena, nego i pogled na budućnost, na budućnost koju bismo tek trebali stvoriti, budućnost u kojoj bismo postali slobodniji...
Preporuka • 26.04.2023.

Čitajte djeci: Slikovnice i knjige s dušom

Danas u dječjoj književnosti ne možemo disati od ideologija i banalnih didaktičnosti, a književna produkcija za odrasle sve je više taokinja samopomoći i političke korektnosti. Uz to, u sve glasnijem i neobazrivijem svijetu, punom loših vijesti – često se govori o osjetljivosti i empatiji, ali rijetko se s njima zaista i susretnemo.