Moderna vremena
Pogledaj... sve je puno knjiga.
Ilustracije: John Tenniel
Tema •
Piše: Franjo Nagulov
Trebaju li nam školske knjižnice?
Čini se kako mnogi kolegice i kolege kroatisti (a i dio pisaca, rekao bih) nikako da shvati kako je period osnovne škole period stjecanja čitalačkih navika. Drugim riječima, ključno je u osnovnim školama da djeca zavole čitati. Jednom, kada dakle zavole čitati knjige, bit će prilike i za pisce poput Jagode Truhelke, Augusta Šenoe ili Zlate Kolarić-Kišur.
Razgovor •
Piše: Ivana Buljubašić
Maša Grdešić : U zapadnim se društvima emocije smatraju manje vrijednima od razuma
Književnost i umjetnost privlačne su nam i zbog toga što imaju potencijal djelovati na nas na nepredvidljive načine i izazvati snažne reakcije koje ne možemo odmah objasniti. Čini mi se da je ljepota našeg posla u toj neizvjesnosti, zbunjenosti, očaranosti, nekad i uništenosti tekstom. Cilj je da probamo shvatiti kako se i zašto to događa, pomoću kojih tekstualnih mehanizama, ali ne mislim da moramo, ili uopće možemo, pod svaku cijenu biti pametniji od teksta.
Vijest •
Piše: MV Info
Roman 'Sinovi, kćeri' Ivane Bodrožić u konkurenciji za nagradu Dublin Literary Award 2025
Engleski prijevod romana 'Sinovi, kćeri' autorice Ivane Bodrožić nominiran je kao jedan od romana u konkurenciji za prestižnu književnu nagradu Dublin Literary Award 2025 (bivša IMPAC Award). Izdanje na engleskom jeziku objavio je respektabilni američki izdavač Seven Stories Press 2024., a prevela Ellen Elias-Bursać.
Razgovor •
Piše: Nenad Bartolčić
Vanja Jurilj : Hrvatska si ne može priuštiti loše obrazovanje za bilo koje dijete i mladu osobu
Iako nam je možda teško povjerovati, hrvatsko školsko knjižničarstvo je, uz sve svoje nedostatke, jedno od zakonski najuređenijih, ima najobrazovanije školske knjižničare i ima knjižnicu u svakoj školi što je nedostižan ideal za većinu zemalja – na primjer, u Republici Irskoj svega 6 škola ima školsku knjižnicu, sve su srednje škole i u privatnom vlasništvu.
– Nove knjige –
Prethodna Slijedeća– Pretraži sve knjige –
Vijest •
Piše: MV Info
Odabrane najljepše oblikovane hrvatske knjige u 2024. godini
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom privela je kraju natječaj Hrvatska lijepa knjiga za 2024. godinu. Na natječaj je pristiglo čak 197 izdanja, od kojih je prosudbeno povjerenstvo izabralo njih 12. Odabrane knjige nakon Sajma u Frankfurtu postaju dio fonda German Museum of Books and Writing u Leipzigu.
Kritika •
Piše: Vanja Kulaš
Velibor Čolić : O ljudima, hrani i bogovima
Tekst je pisan u fluidnom, šeretskom prezentu. Opisi lokaliteta i situacija ležerni su, brzopotezni, kao usput zapisani, ali izrazito lirski, blago filozofični, gotovo zaumni. Jezik je famozan, gust, tekuć, topao, kako smo od Čolića navikli, treba to moći baš tako uobličiti. Neporecivo je da su kvadrati naizgled nepretencioznih opažanja produkt živog, bogme i pjesničkog uma, a to je za knjigu, za čitatelja važnije od preciznog itinerera, opširne faktografije, dosljednog datiranja.
Preporuka •
27.12.2024.
Tamara Turza-Bogdan i Lidija Cvikić : Dijete, jezik, pismenost
O kojoj se god razvojnoj ili obrazovnoj razini radilo, svi redom svjedoče o istom – što se više u jeziku opustimo, što više slobode dopustimo i sebi i drugima, što više doista slušamo druge i uspijevamo se s njima sporazumjeti o onome o čemu i mi i oni imamo što reći, to je veća vjerojatnost da ćemo biti spremni ući u svijet pismenosti.
Razgovor •
27.12.2024.
Nikolina Manojlović Vračar : Kreativni proces ima svoje razloge i svoju pamet koja je 'pametnija' od moje
Mnogo autora za djecu progovara o temama s kojima se djeca i mladi susreću, a o kojima se malo ili rijetko govori u obitelji ili u javnosti. Djeca kroz literaturu mogu doživjeti iskustvo poistovjećivanja s likom koji je sličan njima, mogu osjetiti da nisu sami, vidjeti kako je lik prošao kroz određenu situaciju i doživjeti olakšanje ili katarzu u smislu nošenja s određenim problemom.
Razgovor •
30.12.2024.
Zoran Pongrašić : Našim kritičarima nije lako jer su vječno na oprezu da kojim nesretnim slučajem ne opale po nečijem miljeniku/štićeniku
Mladim čitateljima ne možeš podvaliti muda pod bubrege ili rog umjesto svijeće (kao ni svijeću umjesto roga naravno), oni ne pristaju na muljanje, oni će na književnom susretu glasno i jasno reći ovo mi ne valja, za razliku od odraslih čitatelja koji će se na književnom susretu s piscem četrdeset pet minuta smješkati, a u sebi mu željeti da se zapali stolica pod njegovim dupetom.
Preporuka •
27.12.2024.
Thomas Meyer : Hannah Arendt - Biografija
Meyerova biografija Hanne Arendt razotkriva nam pozadinu stvari, kada je riječ o zapitanosti – udivljenju što ga mnogi čitatelji diljem svijeta, i sada već u slijedu generacija, gaje naspram filozofsko teorijskog djela ove autorice, dajući nam precizan odgovor na pitanje 'Kako?', odnosno, podrobnije, na pitanje - Kako joj je uspjelo uspostaviti tako stožerne, podrobne, iznimno duboke i oštroumno nijansirane analize antisemitizma i totalitarnih ustroja, zla našeg neposredno proteklog vremena u Europi?
Preporuka •
29.12.2024.
Philippe Corcuff : Krimići, filozofija i društvena kritika
Philippe Corcuff se ne bavi ni književnom teorijom ni književnom kritikom, ali taj profesor političkih znanosti očito voli čitati romane s kriminalističkim zapletom. Jedan krimi-podžanr, američki noir roman, on smatra osobito zanimljivim. Analiza takvih romana, poduzeta sa stajališta filozofa, pokazat će da ti krimići otkrivaju kako neke od ključnih aspekata suvremenog života tako i kritike društveno-političkog života u Francuskoj.
– Knjige u finalnom izboru za nagradu Fric 2023/24. –
Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Kritika •
Piše: Franjo Nagulov
Petar Popović : Kut gledanja
Popovićevi ukoričeni eseji predstavljaju – osim ekspozea ljubavi prema muzici – i ono što običavamo nazivati svjedočanstvom vjere. Međutim, neovisno o čitalačkoj poziciji, ova knjiga je i neupitno svjedočanstvo muzike – poučno i nadahnjujuće – koje mnogima može poslužiti i kao vodič kroz žanrove/etape muzičke evolucije u 20. stoljeću i dalje.
– Nove knjige - Publicistika –
Prethodna Slijedeća– Nove knjige - Književnost –
Prethodna Slijedeća
Kritika •
Piše: Franjo Nagulov
Branko Čegec : Paralelni gradovi
Kompilacijski materijal, montiran u zasebnu umjetnički motiviranu cjelinu, naposljetku rezultira originalnim proizvodom – u ovom slučaju novom knjigom poezije – kojoj time valja pristupiti kao stvaralačkoj novotvorini. Osim što autor postupkom kompilacije zahvaća materiju vlastitog dosadašnjeg opusa (kako onog iz samostalnih pjesničkih zbirki, tako onog iz 'tekuće proizvodnje'), 'montažni postupak' – integracija ranijeg sedimenta u novu cjelinu – radikalno mijenja funkciju/semantiku 'posuđenih' tekstova.
– Nove knjige - za djecu i mlade –
Prethodna Slijedeća
Razgovor •
21.11.2024.
Pisac i lik: Lada Martinac Kralj & Miha Kaminski ('Lajanje na svemir')
Moj DNA me odredio da pišem ovako. Jer, po meni najbitnija je cjelina svijeta koju polažeš na papir, pred čitatelja. Ako taj svijet ima svoju atmosferu, svoje boje i mirise, svoje svjetlo i svoje napukline, onda je taj svijet vjerojatan i uvjerljiv. I sugestivan. I on će sam rastvoriti probleme, pitanja, moguće odgovore, on, a ne onaj tko ga je stvorio, ispisao.
Razgovor •
25.10.2024.
Pisac i lik: Ivana Šojat & baka Mandica ('Sama')
Tuga je moćna emocija. Ona u nama stvara nepodnošljiv pritisak. Suze su ventil koji tugu poput silovitog udara vjetra puštamo van, oslobađamo se, sabiremo na okup u kaos raspršene misli. Suze su slana voda koja čak i magijski, solju i vodom, ima ritualnu moć pranja, čišćenja, odašiljanja zla od sebe. Tu su muškarci zakinuti...
Tema •
Piše: Marija Ott Franolić
Čitateljska radionica kao mjesto poticanja čitanja i preporučivanja dobre literature
Premda su nam u doba poplave sadržaja i gubitka kriterija kritičari i teoretičari jako važni i trebamo braniti struku od nemuštih bloger(a)ica koje pišu marketinške i navijačke, a ne kritičarske niti kritične tekstove, kao što moramo braniti mjesta za objavljivanje ozbiljnih tekstova o literaturi, kojih je sve manje, oduvijek mi je problematična podjela na 'profesionalne' i 'neprofesionalne' čitatelje.
PODCAST •
Piše: MV Info
PODCAST: Drago Glamuzina – Noćni portir
Drago Glamuzina odabrao je i snimio ulomak iz svoje nove knjige, 'Noćni portir', objavljene u edicije 'Dnevnik' sarajevsko-zagrebačke izdavačke kuće Buybook, na poziv urednika biblioteke Semezdina Mehmedinovića. 'Noćni portir' je hibridna knjiga zamišljena kao neka vrsta romana u formi dnevnika, pojasnio nam je Drago. Pa poslušajmo!