Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Preporuka • Piše: Antun Pavešković

Saša Drach : Do posljednjeg zbora

Glazba, dirigiranje, samoostvaren život ispunjen sadržajnim bavljenjem svojim zvanjem, to je ne samo odgovor na pitanje kako preživjeti, nego i opravdanje za samosvojan put koji se često nije obzirao na društvena i politička gibanja, izlažući se pritom riziku ove ili one strane koje u takvim povijesnim trenutcima mahom reagiraju po notornoj 'chi non è con noi….'.
Kritika • Piše: MV Info

Tatjana Gromača : Gospođa O.

Usudio bih se reći da nas ne treba nitko držati za ruku da bismo pronašli put do teksta, a kao što sugerira, autorica ionako ima pametnijeg posla od toga, promišljajući prirodu žene na nivou fiktivnog i opipljivog. Zato je u knjizi i toliko upitnika, jer njeno pisanje nije nikakav priručnik i ne nudi konačne odgovore. Autorefleksija i sumnja su esencija ove autorske poetike.
Vijest • Piše: I.P. - MV

Dobitnici nagrade za najbolju hrvatsku slikovnicu – Ovca u kutiji 2024.

Proglašenje dobitnika nagrade za najbolju hrvatsku slikovnicu Ovca u kutiji 2024., održalo se u 16. studenog na Sajmu knjiga Interliber. Ovcu u kutiji stručnog žirija dobila je slikovnica 'Ništa strašno', Ivane Đule i Milice Sinkauz (tekst) te Dominika Vukovića (ilustracije), a Ovcu u kutiji dječjeg žirija dobila je slikovnica 'Kamo ćemo večeras?' Nene Pavelić.

– Nove knjige –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –

Vijest • 13.11.2024.

Moderna vremena na dan otvorenja Interlibera objavila novu Top listu najprodavanijih knjiga u hrvatskim knjižarama

Nastojeći brojnim knjigoljupcima pomoći u izboru iz mora knjiga koje mogu pronaći na Sajmu knjiga Interliber, Moderna vremena su objavila najnoviju neovisnu 'Top listu knjiga' koja se bazira na podacima o prodaji iz 50-ak hrvatskih knjižara, samostalnih ili u okviru knjižarskih lanaca.
Najava • 15.11.2024.

Program Interliбre – srpski autori i izdavači na Interliberu

I ove se godine na Interliberu održava program Interliбre koji zanimljivim promocijama i autorskim gostovanjima nastoji domaćoj publici približiti srpske autore i izdavače. U ovogodišnjem programu posebno mjesto zauzima promocija Biblioteke XX. vek i njihova najnovija izdanja.
Promo • 07.11.2024.

Pronađite sreću na Interliberu

Brojne su male stvari koje nam uljepšavaju svakodnevicu, a nisu ni skupe niti nedostižne, vrijeme je da vas pozovemo na jedan poseban događaj koji će vam pomoći da unesete još više radosti u svoj život. Riječ je o najvažnijem godišnjem događaju za sve knjigoljupce – Interliberu!
Vijest • 04.11.2024.

Interliber 2024. - Književna pustolovina za svakoga

Pridružite nam se na Interliberu, najvećem i najvažnijem sajmu knjiga u Hrvatskoj, na kojem se svake godine okupljaju ljubitelji knjiga, izdavači, autori i profesionalci iz knjižne branše. Ove godine, Zagrebački velesajam, od 12. do 17. studenog, 46-ti put otvara vrata Interlibera, međunarodnog sajma knjiga, i donosi bogat program događanja.

– Nove knjige - Književnost –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Razgovor • Piše: Marija Ott Franolić

Dominik Vuković : Još uvijek radije uzmem papir i pero

Velika je razlika hoću li uzeti novi papir i na njemu početi ispočetka, ili ću digitalno na ilustraciji promijeniti samo neku sitnicu. S druge strane, kad radim crtež koji je vrlo ekspresivan, još uvijek radije uzmem papir i pero. Na primjer ako radim nešto što je vezano za poeziju, kad uzmem veći komad papira i široki kist i 'udarim' s njim po papiru – to je ipak nešto drugo...
Tema • Piše: Anda Bukvić Pažin

Gradnja knjige u Strasbourgu, gradu književnih prevodilaca 2024.

Na konferenciji o književnom prevođenju okupilo se oko 300 sudionika i sudionica, a oko 1500 ih je predavanja i panele pratilo online. Ideja je bila okupiti što više karika u knjižnom lancu, što raznolikije dionike svijeta knjige, pa da se ojačaju postojeće mreže i možda stvore nove, razmijene stajališta i podijele najbolje prakse u cijelom izdavačkom ekosustavu.

– Nove knjige - Publicistika –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Kritika • Piše: Franjo Nagulov

Marija Andrijašević : Liga ribara

'Liga ribara' Marije Andrijašević funkcionira i kao nedvojbeno uvjerljivo literarno ostvarenje, ali i kao terapijsko sredstvo čija je 'djelatna tvar' – naspram analgetika – prihvaćanje, a ne odsutnost boli. Dakako, u mjeri u kojoj je posrijedi prihvaćanje svih drugih emocionalnih senzacija, neugodnih i ugodnih, sukladno kozmičkom principu orgazma i smrti ujedinjenih u velikom endorfinskom finalu.
Kritika • Piše: Damir Radić

Miljenko Jergović : Rat

Neovisno tretirali li dijelove teksta kao priče ili poglavlja, oni suštinski jesu kratke priče, a ključni trenutak svake kratke priče kao vrste njezina je poanta – na njoj ona prolazi ili pada. Nemali dio priča/poglavlja 'Rata' cjelovito su prosječnih dosega, ali ima i onih koje su jako dobro postavljene i fino se razvijaju, a onda nezadovoljavajuće ili čak banalno poantiraju.
Preporuka • Piše: Dean Trdak

Pascale Casanova : Svjetska književna republika

Novina Casanovine knjige upravo je u tome što unosi novu dinamiku u poimanje povijesti svjetske književnosti onkraj puke kronologije autora i njihovih djela sagledavajući ih, osim na razini teksta, i unutar specifičnih društveno-političkih i ekonomskih odnosa u kojima su nastala. A ti su odnosi uvijek hijerarhijski, neravnopravni odnosi između centra i periferije...
Kritika • Piše: Franjo Nagulov

Miroslav Kirin : Zebrano

Nemojmo zaboraviti kako nam se štošta, danas uobičajeno, do jučer činilo kao daleka i malo vjerojatna budućnost. Stoga, umjesto pokušajem pronalaska odgovora na gomilajuća pitanja naše vrlo bliske budućnosti, ovaj osvrt valja zaključiti čitalačkom pozivnicom: čitajte 'Zebrano'. Autor svih pjesama (osim jedne) čovjek je po imenu Miroslav Kirin, a suvremeno je hrvatsko i regionalno pjesništvo nezamislivo bez njegova doprinosa.

– Nove knjige za djecu i mlade –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Kritika • 20.05.2024.

Drago Glamuzina : Noćni portir

Dnevnik je pisan 'uobičajeno dnevnički', stilski uglavnom 'ravno', 'pravocrtno', s većom pomnjom posvećenom tek završecima poglavlja kao takozvanim jakim mjestima. I prethodni Glamuzinin uradak, roman 'Drugi zakon termodinamike', imao je isti pristup jezično-stilskom sloju, to jest preferirao je 'običnost', uzdajući se u zanimljivost same naracije. 'Noćni dnevnik', ponešto možda neuobičajeno za dijarističku prozu, najzanimljiviji je upravo narativno.
Kritika • 25.04.2024.

Edo Popović : Hrvatski pasijans

Osim što je hrabra, knjiga je i duhovita: ne nužno zato što nas Popović pod svaku cijenu želi nasmijati, već prije svega jer se naša zbilja, čak i kada je svedemo u okvire digresije, često ne razlikuje od najcrnjeg humora. Popović se ne libi pisati izrijekom, pa bi protagonisti 'novog hrvatskog kulturnog imaginarija', čije vrijeme vlasti dolazi, s piscem koji se k tome drznuo podržati 'protuhrvatski ološ' (prema riječima 'besmrtnog ustavotvorca'), mogli imati pune ruke posla.
Preporuka • Piše: Marija Ott Franolić

Čitajte djeci: Slikovnice koje smo zaboravili

Listajući dječje knjige i slikovnice Zvonimira Baloga, Vesne Parun, Arsena Dedića, Gustava Krkleca, Ivane Brlić Mažuranić i Ratka Zvrka razmišljala sam zašto bi to djeci danas uopće bilo zanimljivo – i ima li smisla preporučivati naslove od kojih se neki više uopće ne mogu nabaviti? Pa sam zaključila da itekako ima – kako bismo ih barem nakratko izvukli na svjetlo dana i duže pamtili.
Razgovor • 28.12.2023.

Marija Radonić : Čitajte svojoj djeci, ne dozvolite da vam aplikacije zauzmu vašu roditeljsku ulogu

Ukratko, pedijatri na redovitim sistematskim pregledima čitaju s djecom i roditeljima za dob djeteta adekvatne slikovnice. Pregled se počne sa slikovnicom koja može poslužiti i kao sredstvo u procjeni psihomotornog razvoja djeteta, kao npr. sredstvo za distrakciju kod cijepljenja, na kraju pregleda slikovnica se poklanja djetetetu s kratkim uputama roditeljima o važnosti čitanja djeci od najranije dobi.
Razgovor • 29.12.2023.

Snježana Berak : Uz slikovnicu dijete svladava jezik i govor, vježba zapažanje i razvija maštu, ali i uči o moralnim načelima

Poticanje male djece na učenja jezika izuzetno je važno. Što se prije započne s poticanjem govorno-jezičnog razvoja, to će dijete brže i bolje napredovati. Najprihvatljiviji oblik učenja govora je igra. Slikovnicu ili priču potrebno je uvoditi u djetetov život tako da ona od igračke koju dijete opipava, razgledava i prelistava postane omiljeni predmet poput igračke. Roditelj i drugi odrasli koji djetetu čita već od najranije dobi s djetetom izgrađuje poseban osjećaj bliskosti i povezanosti, što je za dijete velika dobrobit, čak i onda kada zna da dijete ne razumije što mu se govori.
Razgovor • Piše: Ana Ðokić

Branka Primorac : Kulturi presuđuju moćnici kojima je ona višak

Kad se pomirite s time da vaše pisanje neće uvijek biti 'na cijeni', postat ćete pravi novinar, objektivan, istinoljubiv, znatiželjan do kraja. Sve dok pišete što interesnoj grupi ili pojedincu odgovara, tapšu vas po ramenu, a kad uprete prstom u loše stvari, bit ćete piskaralo i smeće. Takvi trenuci lakše se podnose ako postoji podrška starijih kolega, urednika i mentora.
ČITAONICA • 27.10.2023.

Edo Popović: Nema mačaka lutalica u Švicarskoj (Zapisi u cugu iz Zuga)

Objašnjenje da se kravama stavljaju zvona oko vrata kako bi ih se lakše pronašlo na alpskim, neograđenim pašnjacima više nije uvjerljivo, jer zvona nose i krave koje nikad ne napuste ograđeni pašnjak. Osim toga, postoje suvremene tehnologije uz pomoć kojih se mogu pronaći odlutale životinje. Ako je moguće tako pronaći izgubljeni mobitel ili laptop, moguće je i kravu.
ČITAONICA • 16.05.2023.

Emir Imamović Pirke : Plan savršenog neuspjeha (ulomak)

U novom romanu Emira Imamovića Pirkea 'Plan savršenog neuspjeha' (VBZ, 2023) saznajte kako se jedan san o lakoj zaradi i ugodnoj starosti pretvara u moru suočavanja s pogrešnim izborima, pokidanim vezama, izgubljenim prijateljima i zakašnjelom drugom prilikom.
Razgovor • 30.11.2023.

Antonio Scurati : Prošlost kao da je zaboravila nas, a ne mi nju

Tradicionalna društva usmjerenija su prema prošlosti, u nekim trenucima povijesti društva su okrenuta budućnosti, a mi smo se čvrsto pripili uz sadašnjost. Izgubili smo ne samo osjećaj za povijest, za ono što nam dolazi iz drevnih vremena, nego i pogled na budućnost, na budućnost koju bismo tek trebali stvoriti, budućnost u kojoj bismo postali slobodniji...
Preporuka • 26.04.2023.

Čitajte djeci: Slikovnice i knjige s dušom

Danas u dječjoj književnosti ne možemo disati od ideologija i banalnih didaktičnosti, a književna produkcija za odrasle sve je više taokinja samopomoći i političke korektnosti. Uz to, u sve glasnijem i neobazrivijem svijetu, punom loših vijesti – često se govori o osjetljivosti i empatiji, ali rijetko se s njima zaista i susretnemo.