Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Najava • 30.10.2024.

Predstavljanje romana 'Babići' Hrvoja Šalkovića

Nakon devet godina pauze, Hrvoje Šalković vratio se na književnu scenu s novim romanom 'Babići', u kojem karakterističnom duhovitošću te prepoznatljivom lakoćom i preciznošću sklapa prikaz suvremenog društva, od Zagreba do Bangkoka. Predstavljanje knjige održat će se u srijedu 30. listopada u kultnom zagrebačkom prostoru Johann Franck.
Kritika • Piše: Franjo Nagulov

Marija Andrijašević : Liga ribara

'Liga ribara' Marije Andrijašević funkcionira i kao nedvojbeno uvjerljivo literarno ostvarenje, ali i kao terapijsko sredstvo čija je 'djelatna tvar' – naspram analgetika – prihvaćanje, a ne odsutnost boli. Dakako, u mjeri u kojoj je posrijedi prihvaćanje svih drugih emocionalnih senzacija, neugodnih i ugodnih, sukladno kozmičkom principu orgazma i smrti ujedinjenih u velikom endorfinskom finalu.
Razgovor • Piše: Ana Ðokić

Pisac i lik: Ivana Šojat & baka Mandica ('Sama')

Tuga je moćna emocija. Ona u nama stvara nepodnošljiv pritisak. Suze su ventil koji tugu poput silovitog udara vjetra puštamo van, oslobađamo se, sabiremo na okup u kaos raspršene misli. Suze su slana voda koja čak i magijski, solju i vodom, ima ritualnu moć pranja, čišćenja, odašiljanja zla od sebe. Tu su muškarci zakinuti – uči ih se da pravi muškarci (ma što to bilo) ne plaču. Zato je valjda muška tuga prečesto nalik bijesu.
Preporuka • Piše: Franjo Nagulov

Midhat Ajanović Ajan : Stripologija

Upravo je zapanjujuće to što jedan rubni Matičin ogranak objavljuje literaturu koja u ovdašnjim okvirima predstavlja krajnju rijetkost. Ajanovićevi tekstovi, naime, sjajan su interdisciplinarni vodič kroz teorijske i historijske temelje stripa (i filma), te ih je utoliko moguće usporediti s rukopisima Hrvoja Turkovića ili možda Davida Bordwella.

– Nove knjige –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige

– Pretraži sve knjige –

Preporuka • Piše: Anita Peti-Stantić

Robert Waldinger i Marc Schulz : Dobar život

Sreća, što je to? Neuhvatljiva mantra današnjega doba ili stvaran osjećaj kojemu su ljudi težili i prije nego što smo se navikli živjeti u svijetu u kojem se pokazujemo drugima puno više nego ikada (ili bar neki od nas), u kojem proizvodimo svoje trenutke sreće kako bismo se njima mogli pohvaliti, izložiti ih na društvenim mrežama, neki od nas svjesni, a neki i ne, da su to samo povremene slike, varljive i nerijetko poput iluzionistova šešira.
Preporuka • Piše: Ante Nenadić

Mario Vrbančić : Što nakon distopije?

Pitanje je jesmo li sposobni zamisliti išta drugačije od kapitalizma i na koji način? Vrbančić će reći da budućnost, čak i ako je zamišljamo isključivo kao distopiju, treba fiksirati, a onda i uroniti u svu složenost njene traumatične katastrofičnosti. To je neka vrst sprovođenja psihoanalize kolektivne svijesti koja tendira prema propasti. Pritom se vraća Jamesonu koji a priori odbija sve stereotipne oblike utopija jer su okamenjeni i statični, a uslijed svoje zatvorenosti ne pokazuju nikakve vrijedne odlike.
Preporuka • Piše: Dean Trdak

Pascale Casanova : Svjetska književna republika

Novina Casanovine knjige upravo je u tome što unosi novu dinamiku u poimanje povijesti svjetske književnosti onkraj puke kronologije autora i njihovih djela sagledavajući ih, osim na razini teksta, i unutar specifičnih društveno-političkih i ekonomskih odnosa u kojima su nastala. A ti su odnosi uvijek hijerarhijski, neravnopravni odnosi između centra i periferije...
Kritika • Piše: Franjo Nagulov

Miroslav Kirin : Zebrano

Nemojmo zaboraviti kako nam se štošta, danas uobičajeno, do jučer činilo kao daleka i malo vjerojatna budućnost. Stoga, umjesto pokušajem pronalaska odgovora na gomilajuća pitanja naše vrlo bliske budućnosti, ovaj osvrt valja zaključiti čitalačkom pozivnicom: čitajte 'Zebrano'. Autor svih pjesama (osim jedne) čovjek je po imenu Miroslav Kirin, a suvremeno je hrvatsko i regionalno pjesništvo nezamislivo bez njegova doprinosa.
Kritika • 20.05.2024.

Drago Glamuzina : Noćni portir

Dnevnik je pisan 'uobičajeno dnevnički', stilski uglavnom 'ravno', 'pravocrtno', s većom pomnjom posvećenom tek završecima poglavlja kao takozvanim jakim mjestima. I prethodni Glamuzinin uradak, roman 'Drugi zakon termodinamike', imao je isti pristup jezično-stilskom sloju, to jest preferirao je 'običnost', uzdajući se u zanimljivost same naracije. 'Noćni dnevnik', ponešto možda neuobičajeno za dijarističku prozu, najzanimljiviji je upravo narativno.
Kritika • 25.04.2024.

Edo Popović : Hrvatski pasijans

Osim što je hrabra, knjiga je i duhovita: ne nužno zato što nas Popović pod svaku cijenu želi nasmijati, već prije svega jer se naša zbilja, čak i kada je svedemo u okvire digresije, često ne razlikuje od najcrnjeg humora. Popović se ne libi pisati izrijekom, pa bi protagonisti 'novog hrvatskog kulturnog imaginarija', čije vrijeme vlasti dolazi, s piscem koji se k tome drznuo podržati 'protuhrvatski ološ' (prema riječima 'besmrtnog ustavotvorca'), mogli imati pune ruke posla.

– Nove knjige za djecu i mlade –

Prethodna Slijedeća Vidi sve knjige
Preporuka • Piše: Marija Ott Franolić

Čitajte djeci: Slikovnice koje smo zaboravili

Listajući dječje knjige i slikovnice Zvonimira Baloga, Vesne Parun, Arsena Dedića, Gustava Krkleca, Ivane Brlić Mažuranić i Ratka Zvrka razmišljala sam zašto bi to djeci danas uopće bilo zanimljivo – i ima li smisla preporučivati naslove od kojih se neki više uopće ne mogu nabaviti? Pa sam zaključila da itekako ima – kako bismo ih barem nakratko izvukli na svjetlo dana i duže pamtili.
Razgovor • 28.12.2023.

Marija Radonić : Čitajte svojoj djeci, ne dozvolite da vam aplikacije zauzmu vašu roditeljsku ulogu

Ukratko, pedijatri na redovitim sistematskim pregledima čitaju s djecom i roditeljima za dob djeteta adekvatne slikovnice. Pregled se počne sa slikovnicom koja može poslužiti i kao sredstvo u procjeni psihomotornog razvoja djeteta, kao npr. sredstvo za distrakciju kod cijepljenja, na kraju pregleda slikovnica se poklanja djetetetu s kratkim uputama roditeljima o važnosti čitanja djeci od najranije dobi.
Razgovor • 29.12.2023.

Snježana Berak : Uz slikovnicu dijete svladava jezik i govor, vježba zapažanje i razvija maštu, ali i uči o moralnim načelima

Poticanje male djece na učenja jezika izuzetno je važno. Što se prije započne s poticanjem govorno-jezičnog razvoja, to će dijete brže i bolje napredovati. Najprihvatljiviji oblik učenja govora je igra. Slikovnicu ili priču potrebno je uvoditi u djetetov život tako da ona od igračke koju dijete opipava, razgledava i prelistava postane omiljeni predmet poput igračke. Roditelj i drugi odrasli koji djetetu čita već od najranije dobi s djetetom izgrađuje poseban osjećaj bliskosti i povezanosti, što je za dijete velika dobrobit, čak i onda kada zna da dijete ne razumije što mu se govori.
Razgovor • Piše: Ana Ðokić

Branka Primorac : Kulturi presuđuju moćnici kojima je ona višak

Kad se pomirite s time da vaše pisanje neće uvijek biti 'na cijeni', postat ćete pravi novinar, objektivan, istinoljubiv, znatiželjan do kraja. Sve dok pišete što interesnoj grupi ili pojedincu odgovara, tapšu vas po ramenu, a kad uprete prstom u loše stvari, bit ćete piskaralo i smeće. Takvi trenuci lakše se podnose ako postoji podrška starijih kolega, urednika i mentora.
ČITAONICA • 27.10.2023.

Edo Popović: Nema mačaka lutalica u Švicarskoj (Zapisi u cugu iz Zuga)

Objašnjenje da se kravama stavljaju zvona oko vrata kako bi ih se lakše pronašlo na alpskim, neograđenim pašnjacima više nije uvjerljivo, jer zvona nose i krave koje nikad ne napuste ograđeni pašnjak. Osim toga, postoje suvremene tehnologije uz pomoć kojih se mogu pronaći odlutale životinje. Ako je moguće tako pronaći izgubljeni mobitel ili laptop, moguće je i kravu.
ČITAONICA • 16.05.2023.

Emir Imamović Pirke : Plan savršenog neuspjeha (ulomak)

U novom romanu Emira Imamovića Pirkea 'Plan savršenog neuspjeha' (VBZ, 2023) saznajte kako se jedan san o lakoj zaradi i ugodnoj starosti pretvara u moru suočavanja s pogrešnim izborima, pokidanim vezama, izgubljenim prijateljima i zakašnjelom drugom prilikom.
Razgovor • 30.11.2023.

Antonio Scurati : Prošlost kao da je zaboravila nas, a ne mi nju

Tradicionalna društva usmjerenija su prema prošlosti, u nekim trenucima povijesti društva su okrenuta budućnosti, a mi smo se čvrsto pripili uz sadašnjost. Izgubili smo ne samo osjećaj za povijest, za ono što nam dolazi iz drevnih vremena, nego i pogled na budućnost, na budućnost koju bismo tek trebali stvoriti, budućnost u kojoj bismo postali slobodniji...
Preporuka • 26.04.2023.

Čitajte djeci: Slikovnice i knjige s dušom

Danas u dječjoj književnosti ne možemo disati od ideologija i banalnih didaktičnosti, a književna produkcija za odrasle sve je više taokinja samopomoći i političke korektnosti. Uz to, u sve glasnijem i neobazrivijem svijetu, punom loših vijesti – često se govori o osjetljivosti i empatiji, ali rijetko se s njima zaista i susretnemo.